Temeljem odredbi Zakona o radu
SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, Zagreb koji zastupa Predsjednica Zlatica Štulić, dipl.iur. (u daljem tekstu: Sindikat)
i
PHOENIX Farmacija d.o.o., Ozaljska 95, Zagreb koje zastupaju Predsjednik Uprave Josip Matusinović, mag.pharm., Član Uprave Marina Borojević, dipl.oec. i Član Uprave Tomislav Kulić (u daljem tekstu: Poslodavac) sklapaju 01.09. 2016. sljedeći
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Kolektivni ugovor (u daljem tekstu: Ugovor) obvezuje ugovorne strane te se primjenjuje na sve radnike koji u radnom odnosu obavljaju određene poslove za Poslodavca.
Kolektivni ugovor važi za cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Članak 2.
Ovim se Ugovorom određuju:
- zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme i raspored radnog vremena
- uvjeti rada, prava, obveze i način ostvarivanja prava o obveza radnika u radnom odnosu kod Poslodavca
- visina bruto osnovice plaće, stalnog dodatka plaći, dodatka za radni staž, poticajnog dijela plaće, dodatka za otežane uvjete rada i visina ostalih materijalnih prava radnika
- trajanje godišnjeg odmora
- način i postupak rješavanja sporova između stranaka potpisnica ovog Ugovora
- način, postupak i slučajevi kad se može tražiti izmjena ili dopuna ovog Ugovora
- uvjeti, rokovi i način otkazivanja ovog Ugovora.
Članak 3.
Za vrijeme važenja Ugovora, Sindikat će se suzdržati od štrajka samo ako se sve odredbe Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima zaposlenim kod Poslodavca.
Iznimno od Stavka 1. ovog Članka, dopušten je štrajk solidarnosti ako ga organizira Sindikat trgovine Hrvatske.
Sindikat organizator štrajka solidarnosti, obvezan je pravodobno najaviti Poslodavcu održavanje štrajka solidarnosti.
Članak 4.
Ovaj se Ugovor primjenjuje na sve radnike, bez obzira na to jesu li temeljem ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.
Članak 5.
Pod pojmom „radnik“, u smislu odredbi Ugovora, podrazumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određena poslove za Poslodavca.
Pod pojmom „nadležno tijelo Poslodavca“, u smislu odredbi Ugovora, podrazumijeva se Poslodavac - fizička osoba, direktor, član Uprave, rukovoditelj ili drugo tijelo ovlašteno zakonom, statutom ili drugim aktom za donošenje određenih odluka u vezi s radnim odnosom ili za zastupanje Poslodavca u odnosu na kod njega zaposlene osobe.
Članak 6.
Pojmovi u Ugovoru navedeni u muškom rodu (npr. radnik, pripravnik, član Sindikata, povjerenik i drugi) ravnopravno se odnose na osobe oba spola koje su u dosegu primjene ovog Ugovora ako iz smisla pojedine odredbe ne proizlazi drugačije.
Članak 7.
Svaki radnik je obvezan poslove preuzete Ugovorom obavljati savjesno i stručno, prema uputama Poslodavca odnosno ovlaštenih osoba, u skladu s naravi i vrstom rada, a Poslodavac je obvezan za izvršeni rad isplatiti plaću te ostala utvrđena novčana prava.
Poslodavac je obvezan osigurati potrebna materijalna sredstva za ostvarivanje prava radnika temeljem odredbi Ugovora.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 8.
Prije zasnivanja radnog odnosa Poslodavac ima pravo provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika.
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti iz Stavka 1. ovog Članka provodi osoba ili tijelo koje imenuje Poslodavac.
Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz Stavka 1. ovog Članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenom poslu (npr. da pokaže brzinu i točnost obavljanja određenih radnih operacija, da se provjeri njegovo znanje stranog jezika, brzina i kvaliteta obavljanja drugog radnog zadatka i slično).
Članak 9.
Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu.
Ugovor o radu se sklapa prije početka rada.
Ugovor o radu se sklapa u pisanom obliku. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim uglavcima ugovora.
Rok za prihvat ugovora o radu ili izmjene ugovora iznosi najmanje 8 dana.
Članak 10.
Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:
1.strankama, njihovom prebivalištu odnosno sjedištu
2.mjestu rada
3.nazivu, naravi ili vrsti rada za koji se radnik zapošljava
4.danu otpočinjanja rada
5.očekivanom trajanju ugovora
6.trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo
7.otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno Poslodavac
8.osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
9.trajanju redovitog radnog dana ili tjedna
10.opasnostima posla koje radnik obavlja te mjerama zaštite na radu
11.rokovima i programu prema kojem radnik treba biti osposobljen za rad na siguran način
12.odgovornoj osobi pod čijim nadzorom će radnik raditi dok se ne osposobi za samostalan rad na siguran način
Ugovor o radu s pripravnikom, uz uglavke iz Stavka 1. ovog Članka, sadrži uglavak o načinu osposobljavanja za samostalan rad.
Članak 11.
Odredbe ugovora o radu kojima se radnik odriče svojih prava iz Zakona ili Ugovora, bit će ništave.
Zaključivanjem ugovora o radu na puno, nepuno, skraćeno i sezonsko radno vrijeme, Poslodavac se obvezuje zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osigurati radnika te pravovremeno uplaćivati doprinose za ta osiguranja.
Članak 12.
Pri novom zapošljavanju, Poslodavac je obvezan voditi računa o mogućnostima zapošljavanja radnika koji rade na određeno vrijeme kod Poslodavca ili su već prije radili kod Poslodavca.
Članak 13.
Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima i radnim zadacima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa te zaštitom na radu.
Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojeg za to odredi neposredni rukovoditelj.
Članak 14.
Ugovorom o radu moguće je ugovoriti da je radnik dužan obavljati i druge poslove prema nalogu nadležnog rukovoditelja i to samo iznimno, kada potrebe posla zbog objektivnih okolnosti zahtijevaju , ali ne duže od jednog mjeseca bez suglasnosti radnika.
Iznimno, radnik može ukoliko je suglasan, obavljati druge poslove duže od mjesec dana, ali ne duže od 6 mjeseci.
Prilikom obavljanja drugih poslova iz Stavka 1. i 2. ovog Članka, radnik ima pravo na plaću temeljem ugovora o radu, a ako obavlja poslove koji su bolje plaćeni, ima za to vrijeme pravo na povoljniju plaću.
1. Probni Rad
Članak 15.
Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže:
- 6 mjeseci za radnike s VII. ili VIII. stupnjem stručne spreme
- 4 mjeseca za sve ostale radnike
Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi osoba ili tijelo koje imenuje Poslodavac.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi se nadzorom nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika.
Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada.
Ako do isteka roka iz Stavka 4. ovog Članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok za radnike koji nisu udovoljili za vrijeme probnog rada iznosi 7 dana.
2. Ugovor O Radu Na Neodređeno Vrijeme
Članak 16.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
3. Ugovor O Radu Na Određeno Vrijeme
Članak 17.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na određeno vrijeme, u skladu s uvjetima iz Zakona o radu.
Sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme Poslodavac ne smije ugroziti radna mjesta radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme na istim poslovima ne smije se sklopiti na neprekidno razdoblje duže od 3 godine.
Prekid kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz Stavka 3. ovog Članka.
O namjeri sklapanja većeg broja ugovora na određeno vrijeme, Poslodavac je obvezan pravodobno, a najmanje 15 dana unaprijed obavijestiti Radničko vijeće odnosno Sindikat.
4. Pripravnički Staž
Članak 18.
Status pripravnika ima osoba koja se prvi put zapošljava radi osposobljavanja za samostalan rad u zanimanju za koje se školovala.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme ukoliko prema predviđenom planu postoji potreba za popunu određenih poslova uz uvjet prethodnog osposobljavanja.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje materijalne, stručne i tehničke mogućnosti za njegovo osposobljavanje kao i u slučaju kad Zavod za zapošljavanje ili druga organizacija preuzme obvezu nadoknaditi plaću odnosno dio plaće ili troškova za njegovo osposobljavanje.
Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno, pripravnički staž s obzirom na stupanj stručne spreme traje najduže:
- godinu dana za pripravnike VII. i VIII. stupnja stručne spreme
- 8 mjeseci za pripravnike VI. stupnja stručne spreme
- 6 mjeseci za pripravnike IV. i V. stupnja stručne spreme
Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, služenje vojnog roka) kada je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.
Ugovorom o radu utvrđuje se program i trajanje stručnog osposobljavanja svakog pripravnika. Ako zakonom, drugim propisom ili Kolektivnom ugovorom nije utvrđen sadržaj i način polaganja stručnog ispita, utvrđuje ga Poslodavac Pravilnikom o radu.
Pripravnik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom kao i drugi radnici zaposleni kod Poslodavca.
III. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA
Članak 19.
Kada zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga prestane potreba za radom radnika u smislu odredbi Zakona o radu, Uprava društva nakon savjetovanja s Radničkim vijećem odnosno Sindikatom, donosi Program zbrinjavanja viška radnika koji treba biti usklađen sa Zakonom o radu.
IV. OTKAZ UGOVORA O RADU
Članak 20.
Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada s naknadom plaće radi traženja novog radnog mjesta 4 sata tjedno.
Članak 21.
1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok iznosi najmanje:
- 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od 1 godine,
- 1 mjesec ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 1 godinu
- 1 mjesec i 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 2 godine,
- 2 mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 5 godina
- 2 mjeseca i 2 tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 10 godina,
- 3 mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina
(2) Otkazni rok iz Stavka 1. ovoga Članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 godina, povećava se za 2 tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za 1 mjesec ako je radnik navršio 55 godina života.
(3) Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u Stavku 1. i 2. ovoga Članka.
(4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac je obvezan radniku isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
(5) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
V. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA
Članak 22.
Poslodavac je obvezan primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.
Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje ozljeda na radu, pružanje informacija i osposobljavanje za rad radnika na siguran način.
Radi prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj radnog procesa, zamjenjujući ga neopasnim i manje opasnim.
Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija, informirati radnike odnosno savjetovati se s povjerenikom zaštite na radu te s Radničkim vijećem odnosno Sindikatom o tehnološkim značajkama i mogućim utjecajima tehnologije na zdravlje i sigurnost radnika. Radnik je obvezan pridržavati se donesenih pravila u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Članak 23.
Poslodavac i njegovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu, ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od ozljeda na radu, profesionalnih oboljenja i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika.
Članak 24.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radnicima koji prethodno nisu osposobljeni obavljati poslove bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih radnika, osim ako iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje.
Radnicima, dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način, poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika osposobljenih za rad na siguran način.
Članak 25.
Osposobljavanje za rad na siguran način iz Članaka 23. i 24. Ugovora, Poslodavac je obvezan provesti glede postojećih opasnosti i štetnosti na radu i to prije:
- započinjanja radnika s radom
- promjena u procesu rada
- premještanja radnika na drugo radno mjesto Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada.
Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za radnike koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu.
Osposobljavanje i provjera znanja iz zaštite na radu obavlja se za vrijeme radnog vremena i na trošak Poslodavca.
Članak 26.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, po život i zdravlje prijeteće opasnosti napusti svoje poslove ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svojeg postupka te uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke, bio obvezan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.
U slučaju iz Stavka 1. ovog Članka, radnik je obvezan obavijestiti povjerenika za zaštitu na radu odnosno sindikalnog povjerenika.
Članak 27.
Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ukoliko radnik u pogledu zdravstvene i psihičke sposobnosti ne ispunjava uvjete propisane od strane ministra nadležnog za rad.
Članak 28.
Poslodavac je obvezan kolektivno osigurati radnike za slučaj nezgode na radu, invalidnosti i profesionalne bolesti.
Poslodavac je obvezan kolektivno osigurati radnike za slučaj smrti i to temeljem 24-satnog osiguranja.
Polica osiguranja potpisuje se nakon sklapanja Ugovora i njegov je sastavni dio.
Članak 29.
Poslodavac iz područja zaštite na radu prema Procjeni opasnosti i Pravilniku o zaštiti na radu ima prvenstveno obvezu:
- osigurati radnu obuću i odjeću radnicima
- osigurati odgovarajuću protupožarnu zaštitu i osposobiti radnike za istu
- razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline
Sve mjere u vezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja radnika na radu smatraju se troškom Poslodavca.
Svaki radnik obvezan je brinuti o osobnoj zaštiti i zdravlju u skladu sa svojom osposobljenošću te pismenim i usmenim uputama Poslodavca.
Članak 30.
Radnik je obvezan:
- raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, odnosno život ili zdravlje drugih radnika te sigurnosti opreme i uređaja
- poznavati uvjete i opasnosti rada na radnom mjestu, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada
- održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje
- upozoriti neposrednog rukovatelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koji mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika
- upoznati Poslodavca ili nadležnog liječnika pri sklapanju ugovora o radu i u tijeku rada na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život i zdravlje radnika ili njegovu radnu sredinu
- ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način
- podvrgnuti se provjeri je li pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
- pristupiti zdravstvenim psihofizičkim i drugim pregledima na koje je u upućen
Članak 31.
Radi praćenja i provođenja propisa i mjera zaštite na radu kod Poslodavca se imenuju povjerenici za zaštitu na radu.
Članak 32.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu ima sljedeća prava i dužnosti:
- djelovati u interesu radnika u radnoj sredini iz područja zaštite na radu
- sudjelovati u planiranju unapređenja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces te poticati Poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu
- biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika
- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu
- izvijestiti inspektora rada kad ocjeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti
- školovati se za obavljanje svojih obveza, stalno proširivati i unapređivati znanje, prikupljati i pratiti obavijesti od značaja za njegov rad
- staviti prigovor na inspekcijski nalaz ili mišljenje
- svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način
- informirati radnike o mjerama koje Poslodavac poduzima u cilju osiguranja njihove zaštite na radu i zdravstvene zaštite
Poslodavac je obvezan osigurati osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Poslodavac je obvezan osigurati slobodno vrijeme te snositi troškove osposobljavanja povjerenika za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.).
Povjerenik za zaštitu na radu ima u svako vrijeme pravo pristupa svim radnim mjestima na kojima se obavlja rad kod Poslodavca.
Članak 33.
Poslodavac ne smije utvrditi da su informacije, evidentne isprave i ostala dokumentacija u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika poslovna tajna i temeljem toga ih učiniti nedostupnim povjereniku za zaštitu na radu, Radničkom vijeću ili sindikalnom povjereništvu kao i sindikalnom predstavniku.
VI. ZAŠTITA RADNIKA SA SMANJENOM RADNOM SPOSOBNOŠĆU
Članak 34.
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad obvezan je, što je moguće prije o tome obavijestiti Poslodavca te u roku od 3 dana dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti i njenom očekivanom trajanju.
Članak 35.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti te koji nakon završenog liječenja ili oporavka ne bude vraćen na rad ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Članak 36.
Naknada plaće koja pripada invalidu rada od dana utvrđivanja nesposobnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, prema ocjeni ovlaštene osobe ili nadležnog tijela odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Radnik iz Stavka 1. ovog Članka zadržava plaću svog prethodnog radnog mjesta i nakon raspoređivanje na drugo radno mjesto, ukoliko je to za njega povoljnije.
VII. ZAŠTITA PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 37.
Radnici su obvezni Poslodavcu ili osobi ovlaštenoj od strane Poslodavca, dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada radi ostvarivanja prava i obveze iz radnog odnosa i to:
1.ime i prezime radnika
2.spol
3.datum, mjesec i godinu rođenja
4.mjesto rođenja, grad, općina i županija
5.državljanstvo
6.prebivalište i adresa
7.mjesto rada
8.zanimanje
9.školsku spremu i znanja stečena radom
10.radno mjesto
11.radno vrijeme
12.ukupni staž i staž kod Poslodavca
13.je li ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme
14.invalidnost
15.datum zasnivanja radnog odnosa
16.datum prestanka radnog odnosa
17.razlog prestanka radnog odnosa
18.podatke o članovima obitelji radnika, ukoliko su zdravstveno osigurani preko radnika
Izmijenjeni podaci se moraju pravodobno dostaviti.
Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice tog propusta.
Članak 38.
Poslodavac je obvezan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta tako da radnik ne bude izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
U cilju sprječavanja mogućnosti nastanka posljedica takvog uznemiravanja, Poslodavac provodi preventivne aktivnosti poduzimajući slijedeće mjere:
- zabranu rada pod utjecajem alkohola i drugih opijata pri čemu bi zbog pada kontrole i samokontrole pojedinca moglo nastupiti takvo ponašanje prema drugom radniku
- zabranu unošenja i raspačavanja slika, časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno sadržajem
- poticanja uljudnog prijateljskog ponašanja radnika prema drugim radnicima kao i Poslodavca prema radnicima
- poticanja poštivanja osobnosti radnika
- sprječavanja i sankcioniranja svakog izazovnog ili provokativnog ponašanja
- sankcioniranja pokušaja spolnog uznemiravanja i svakog drugog uznemiravanja
Članak 39.
Svaki oblik povrede dostojanstva radnika, kako je navedeno u prethodnom Članku Ugovora, kao mjeru prevencije, Poslodavac će sankcionirati provođenjem mjera odgovornosti za povredu obveze radnika iz radnog odnosa.
Članak 40.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika predstavlja povredu iz radnog odnosa.
Poslodavac je obvezan imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Članak 41.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije obvezan dostaviti pritužbu Poslodavcu te ima pravo u takvom slučaju prekinuti rad i zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, o čemu mora obavijestiti Poslodavca u roku od 8 dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada u smislu odredbi prethodnog Stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće u cjelokupnom iznosu.
Članak 42.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, a za što odgovara Poslodavac.
Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika utvrdit će se sporazumom Poslodavca i Radničkog vijeća.
VIII. ZAŠTITA MAJČINSTVA
Članak 43.
Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće, otkazati joj ugovor o radu, odnosno premjestiti je na druge poslove.
Iznimno, poslodavac može trudnicu privremeno premjestiti na druge poslove temeljem osobnog zahtjeva odnosno odluke ako to zahtjeva njeno zdravstveno stanje.
Ako trudnica radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje odnosno život ili zdravlje djeteta, Poslodavac je obvezan premjestiti je na druge odgovarajuće poslove.
Članak 44.
Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta, zaposlena žena ima pravo na porodni dopust u skladu s odredbama Zakona.
Zaposlena žena je obvezna koristiti porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do 6 mjeseci djetetova života.
Na vlastiti zahtjev, zaposlena žena iznimno može započeti s radom prije nego dijete navrši 6 mjeseci, ali ne prije isteka 42 dana poslije porođaja.
Zaposlena žena nakon poroda ili prilikom usvojenja djeteta ima pravo na jednokratnu naknadu u visini jedne proračunske osnovice.
Članak 45.
Zaposlena žena koja po isteku obveznog porodnog dopusta ili u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima u tu svrhu tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od po 1 sat do 1 godine djetetova života.
Članak 46.
Pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu, otac, posvojitelj i skrbnik djeteta mogu koristiti sva prava koja su Zakonom predviđena radi zaštite majčinstva i njege djeteta.
Članak 47.
Nakon što je istekao porodni dopust jedan od roditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši 3 godine života pri čemu mu prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
Članak 48.
Radnik koji namjerava koristiti pravo na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanje ugovora o radu do 3. godine života djeteta, mora najmanje mjesec dana ranije o svojoj namjeri obavijestiti Poslodavca.
Radnik može prestati koristiti pravo iz Stavka 1. ovog Članka prije njegova isteka, a Poslodavac ga je obvezan primiti na rad i rasporediti na odgovarajuće poslove u roku od 1 mjeseca počev od dana kada ga je radnik obavijestio o namjeri prestanka korištenja tih prava.
IX. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 49.
Sve odluke odnosno akti kojima se odlučuje o pravima, obvezama i odgovornostima radnika donose se u pismenom obliku te se s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku dostavljaju radniku.
Protiv rješenja i odluke iz Stavka 1. ovog Članka radnik ima pravo uložiti zahtjev za zaštitu prava Poslodavcu.
Članak 50.
Pri odlučivanju o izjavljenom prigovoru na odluku iz prethodnog Članka Ugovora, Poslodavac je obvezan prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva radnik.
Članak 51.
Obveza je Poslodavca pozvati predstavnike Sindikata i Radničkog vijeća na sastanke koje organizira u svojim organizacijskim jedinicama s ciljem informiranja, prezentacije razvojnih planova, u slučaju inspekcijskog i drugog nadzora, poticanja na ažurnije izvršavanje radnih obveza i slično.
Članak 52.
U slučaju kad Poslodavac pismeno upozori radnika na obveze iz radnog odnosa i na mogućnost otkazivanja ugovora o radu, upozorenje će se brisati iz službene evidencije ukoliko radnik u roku od 2 godine nakon izricanja pismenog upozorenja ne počini povredu obveze iz radnog odnosa.
X. ZABRANA NATJECANJA (KONKURENCIJE)
Članak 53.
Radnik ne smije za sebe ili za drugog poslodavca obavljati poslove kojima konkurira Poslodavcu.
Zabrana iz Stavka 1. ovog Članka odnosi se na obavljanje rada u svim oblicima pravnih odnosa (ugovor o radu, ugovor o trgovačkom zastupanju, ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu i sl.).
Ugovorom o radu mogu se potpunije urediti prava i obveze radnika u svezi s obavljanjem rada za drugog poslodavca.
XI. DOPUSTI
1. Godišnji Odmor
Članak 54.
Punoljetni radnik ima u svakoj kalendarskoj godini pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna ili 20 radnih dana. Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između 2 radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Subote se ne uračunavaju u dane godišnjeg odmora. Godišnji odmor duži od 20 radnih dana utvrđuje se prema slijedećim kriterijima:
1.Prema duljini staža:
- sa stažom od 5 do 10 godina : 3 radna dana
- sa stažom od 10 do 15 godina : 6 radnih dana
- sa stažom preko 15 godina : 7 radnih dana
Radni staž po ovoj osnovi utvrđuje se prema stanju na dan 31. 12. u godini koja prethodi godini u kojoj radnik koristi godišnji odmor.
2.Prema otežanim uvjetima rada:
- radniku koji radi na računalu više od pola radnog
vremena najmanje 6 mjeseci u godini : 3 radna dana
- radniku koji radi na dostavi, otpremi robe i u skladištu : 3 radna dana
- radnicima na terenu : 3 radna dana
Radnik ima pravo na ukupan broj radnih dana za korištenje godišnjeg odmora koji je sakupio kumulativnim zbrajanjem kriterija iz ovog Članka Ugovora.
Radnik mora iskoristiti godišnji odmor najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Maksimalni broj dana godišnjeg odmora koji radnik može ostvariti u jednoj godini iznosi 30 radnih dana.
Članak 55.
Raspored (plan korištenja godišnjeg odmora) utvrđuje Poslodavac sukladno potrebama organizacije rada i mogućnostima za odmor i razonodu radnika, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine.
Poslodavac će u svezi s korištenjem godišnjeg odmora, uvažiti u najvećoj mogućoj mjeri potrebe radnika pri čemu se trebaju poštivati procesi rada koji se obavljaju kod poslodavca.
Radnik treba biti obaviješten o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Nakon što se obavijesti radnika o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, termin godišnjeg odmora može se izmijeniti samo u slučaju više sile ili uz pristanak radnika, a koji u tom slučaju ima pravo na naknadu stvarne štete nastale promjenom termina godišnjeg odmora poput putnih troškova, troškova uplaćenog ljetovanja i slično.
Članak 56.
Radnik ima pravo koristiti jednom tijekom godine 1 dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje 3 dana ranije.
Članak 57.
Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) od ukupno 7 radnih dana godišnje u slučajevima:
- sklapanja braka : 3 radna dana
- rođenja djeteta : 3 radna dana
- smrti člana uže obitelji (članom uže obitelji smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u vanbračnoj zajednici) : 3 radna dana
- smrti člana šire obitelji, ako putovanje u oba smjera traje duže od jednog dana : 3 radna dana
- smrt člana šire obitelji (krvni srodnici do četvrtog koljena, tazbinski srodnici do drugog koljena) : 1radni dan
- selidbe u istom mjestu : 2 radna dana
- selidbe u drugo mjesto : 3 radna dana
- teške bolesti člana uže obitelji, ako žive u zajedničkom
kućanstvu : 3 radna dana
- otklanjanja štetnih posljedica većeg opsega nastalih elementarnim nepogodama na objektima za stanovanje radnika : 3 radna dana
- traženja nestalih članova uže obitelji : 3 radna dana
- radniku dobrovoljnom davatelju krvi, za svako davanje tijekom kalendarske godine uz predočenje valjanog dokaza : 1 radni dan
Za obavljanje dodatnih specijalističkih sistematskih pregleda, radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće 1 radni dan u kalendarskoj godini.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općega školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili Pravilnikom o radu.
XII. NOĆNI RAD
Članak 58.
Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom, ako nije drukčije određeno sporazumom sklopljenim između Poslodavca i Radničkog vijeća.
Ako je rad organiziran u smjenama, poslodavac je obvezan osigurati izmjenu smjena na način da radnik radi noću uzastopce najviše 1 tjedan te da je dan tjednog odmora u pravilu nedjelja.
XIII. RADNO VRIJEME
Članak 59.
Puno radno vrijeme radnika, uključujući dnevni odmor (stanku), iznosi 40 sati tjedno u 5 radnih dana.
Subota i nedjelja su u pravilu dani tjednog odmora.
Ako radnik radi u subotu ili nedjelju, poslodavac je obvezan u narednom tjednu radniku osigurati dan tjednog odmora.
Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku dostaviti na uvid radnicima.
Raspored redovnog tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak dnevnog radnog vremena kao i trajanje i vrijeme odmora utvrđuje Poslodavac nakon savjetovanja s Radničkim vijećem odnosno Sindikatom.
Plan godišnjeg fonda sati izrađuje se u skladu s tjednim fondom sati utvrđenim Ugovorom. Svako odstupanje od utvrđenog radnog vremena koje nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 10 sati tjedno.
Poslodavac je obvezan izvijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.
Članak 60.
4o-satni radni tjedan poslodavac je obvezan rasporediti na odgovarajuću satnicu, zasebno za administrativne radnike po odjelima, radnike po prodajnim mjestima, pomoćne radnike, skladištare, vozače i sve ostale radnike.
Pripremne radnje iznose ukupno 15 minuta te su uključene u puno dnevno radno vrijeme i ne smiju prelaziti 40-satni radni tjedan.
Inventure treba obavljati u radno vrijeme, a izvan radnog vremena samo iznimno, kada to nalažu izvanredne okolnosti.
Kad se inventura obavlja izvan radnog vremena, radniku se mora omogućiti dnevni odmor u skladu s odredbama Zakona o radu.
Članak 61.
Radnik je obvezan započeti s radom na vrijeme i ne smije završiti prije završetka radnog vremena.
Kontrola početka i završetka radnog vremena obavlja se na način koji određuje Poslodavac upisivanjem u evidenciju prisutnih na radu.
Poslodavac je obvezan omogućiti uvid u evidenciju prisutnosti na radu sindikalnim povjerenicima Sindikata i predsjedniku Radničkog vijeća.
Članak 62.
Zbog sezonske prirode posla, zastoja u poslu, odnosno povećanja obujma poslova u određenom razdoblju, osiguranja većeg broja slobodnih dana i uštede energije, za dane državnih blagdana, naravi određenih poslova i u drugim sličnim slučajevima, Poslodavac je ovlašten provesti preraspodjelu radnog vremena.
Poslodavac je obvezan izraditi plan plan preraspodjele radnog vremena najkasnije 1 mjesec prije početka primjene preraspodjele radnog vremena.
Poslodavac je obvezan prije donošenja plana iz Stavka 2. ovog Članka zatražiti suglasnost Sindikata.
Preraspodjela radnog vremena utvrdit će se prema organizacijskim jedinicama i radnim mjestima sporazumom između Poslodavca i Sindikata.
Članak 63.
Radno vrijeme preraspodjeljuje se tijekom kalendarske godine na način da u jednom razdoblju traje kraće, a u drugom duže, do punog radnog vremena.
Preraspodijeljeno radno vrijeme iznosi najduže 52 sata tjedno, odnosno 60 sati tjedno u sezoni.
O preraspodjeli radnog vremena radnici moraju biti obaviješteni najmanje 1 mjesec unaprijed.
Članak 64.
U objektima sa cjelogodišnjim poslovanjem preraspodjela sati radnicima se mora osigurati na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi do kraja kalendarske godine odnosno najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
Članak 65.
Svako odstupanje od 40 satnog radnog tjedna, a koje nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad.
Ako radnik zbog prekovremenog rada ili preraspodijeljenog radnog vremena radi i u dane svojeg tjednog odmora, poslodavac je obvezan radniku u slijedećem tjednu osigurati dodatni dan tjednog odmora.
U slučaju da Poslodavac ne može radnicima omogućiti korištenje slobodnih dana na koje su stekli pravo radeći zbog prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena, obvezan je isplatiti plaću radnicima za taj rad kao da su obavili prekovremeni rad.
Plaća za rad koji je ostvaren kao preraspodjela radnog vremena isplaćuje se u mjesecu u kojem se koriste slobodni dani.
O prekovremenom radu i preraspodijeljenom radu poslodavac je obvezan voditi zasebnu evidenciju.
XIV. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE
Članak 66.
Poslodavac je obvezan radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
- osnovice utvrđene na temelju složenosti i odgovornosti poslova na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnim poslovima
- povećanja plaće na temelju radnog staža
- poticajnog dijela prema kriterijima koje zajednički utvrđuju Poslodavac i Sindikat
- povećanja plaće na temeljem otežanih uvjeta rada navedenih u osnovici
Poslodavac kojeg obvezuje Ugovor, ne smije radniku obračunati i isplatiti osnovnu plaću u iznosu manjem od najnižeg iznosa osnovne plaće utvrđene Ugovorom.
Članak 67.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme utvrđuje se temeljem složenosti poslova radnog mjesta i uvjeta rada, a u skladu s odredbama Ugovora i predstavlja najniži iznos koji je Poslodavac obvezan isplatiti radniku.
Osnovnu plaću sporazumno utvrđuju Poslodavac i Sindikat jednom godišnje prema zajedničkom dogovoru.
Osnovna plaća za složenije poslove odnosno radna mjesta utvrđuje se na način da se najniža osnovica plaće množi s pripadajućim koeficijentom složenosti iz ugovora o radu.
Na taj način utvrđenoj plaći dodaju se ostali dodaci i poticajni dio utvrđen odredbama Ugovora da bi se dobio puni iznos bruto plaće određenog radnog mjesta.
Najniža osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati, tj. puno radno vrijeme iz Ugovora.
U Tarifnim razredima, koji čine sastavni dio Ugovora, izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih radnih mjesta, na osnovu složenosti poslova i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima.
Svaka ugovorna strana može pismenim putem pokrenuti postupak promjene najniže osnovne plaće.
Ugovorne strane obvezne su ocijeniti opravdanost utvrđivanja novog iznosa najniže osnovne plaće.
Pregovori moraju završiti najkasnije u roku od 30 dana počev od dana kada je jedna od ugovornih strana pokrenula postupak promjene najniže osnovne plaće.
Članak 68.
Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 %.
Članak 69.
Posebnim prilogom ovom Ugovoru utvrdit će se radna mjesta s otežanim uvjetima rada koji se ne mogu otkloniti primjenom pravila i mjera zaštite na radu i povećanje plaće temeljem otežanih uvjeta rada prema sljedećim kriterijima:
- utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi)
- opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri padu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma - rad u smjenama, rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova)
- povećani rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom kao i tehnološkim akcidentima
- rad sa zagadujućim i prljavim tvarima.
Pod otežanim uvjetom rada iz Stavka 1. ovog Članka podrazumijeva se svako odstupanje od propisanih vrijednosti uvjeta radne okoline odnosno rada na siguran način, za koje je Poslodavac obvezan izraditi analizu opasnosti pri radu u sladu s tehnološkim procesom te pribaviti odgovarajuću dokumentaciju o uvjetima radne okoline.
Povećanje plaće temeljem otežanih uvjeta rada može iznositi najviše do 10% osnovice plaće.
Članak 70.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.
Članak 71.
Plaća radnika uvećava se najmanje:
- za rad noću : 35 posto (%)
- za prekovremeni rad : 40 posto (%)
- za rad nedjeljom : 50 posto (%)
Temelj za obračunavanje plaće radnicima prema odredbama ovog Članka je osnovica plaće radnog mjesta radnika koji ostvari pravo na povećanje plaće prema navedenim kriterijima u Stavku 1. ovog Članka.
Ako radnik radi na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%.
Ako je prisutno više uvjeta istodobno, radnik ostvaruje pravo na najpovoljniji dodatak.
Članak 72.
Poslodavac je obvezan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje u roku od 3 dana od postavljenog zahtjeva.
Poslodavac može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka.
Članak 73.
Plaća se isplaćuje najmanje jednom mjesečno.
Plaća se isplaćuje u novcu, u službenoj valuti Republike Hrvatske.
Prilikom isplate plaće, Poslodavac je obvezan radniku uručiti obračun plaće koju je bio obvezan isplatiti, a iz kojeg je vidljiv obračun plaće prema svim elementima navedenim u Ugovoru.
Poslodavac je obvezan na zahtjev radnika, bez naknade izvršiti obračun i uplatu novčanih obveza radnika temeljem administrativnih zabrana, sudskih rješenja ili posebno pisane potvrde (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine).
Poslodavac je obvezan isplatiti plaću radniku na tekući račun radnika.
Rok za isplatu plaće je najkasnije 8 dana nakon isteka razdoblja za koje se plaća isplaćuje.
Članak 74.
Radnik koji je uslijed bolesti, liječenja ili oporavka privremeno nesposoban za rad, za vrijeme bolovanja koje se obračunava na teret poslodavca, ima pravo na naknadu u iznosu od 90% plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu.
U slučaju da je privremena nesposobnost za rad radnika uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, radniku pripada naknada u iznosu 100% plaće koju bi ostvario da je radio.
Članak 75.
Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio, za vrijeme kad ne radi zbog:
- godišnjeg odmora
- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe Poslodavca
- plaćenog dopusta
- zastoja u poslu koji nije uzrokovao
- vojne vježbe
- sindikalnih aktivnosti u okviru broja sati utvrđenih u Članku 92. Ugovora
- obavljanja poslova povjerenika za zaštitu na radu
- obavljanje poslova i zadataka člana Radničkog vijeća, u okviru zakonom predviđenog broja sati
- drugih slučajeva utvrđenih Ugovorom, Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Članak 76.
U slučaju opravdanog izostanka s rada, organiziranog sistematskog pregleda, traženja zaposlenja tijekom otkaznog roka te u drugim slučajevima kada nije drukčije određeno, radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu.
Naknada plaće za vrijeme opravdanog izostanka s rada (vojna vježba, javna funkcija i sl.) isplaćuje se iz sredstava Poslodavca, a nakon isplate, potražuje se povrat isplaćenih sredstava od tijela ili organizacije koja je uputila poziv radniku.
XV.OSTALA ISPLATE RADNICIMA
1. Regres, Božićnica, Uskrsnica
Članak 77.
Poslodavac odobrava financijska sredstva za isplatu prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor, božićnica i uskrsnica) u sveukupnom iznosu u visini neoporezivog iznosa prema Zakonu o porezu na dohodak.
2. Otpremnine
Članak 78.
Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 i više godina neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.
Ukupan iznos otpremnine iz prethodnog stavka ovog članka ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Članak 79.
Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini od 3 prosječne netto plaće Društva za prethodna 3 mjeseca.
Navedeni iznos otpremnine će se umanjiti za pripadajuće zakonske obveze (porez, prirez, doprinosi).
3. Jubilarne Nagrade
Članak 80.
Nakon određenog broja godina neprekidnog rada za Poslodavca, radnik ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu u visini nagrada sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak Ministarstva financija RH.
4. Dar Djetetu
Članak 81.
Poslodavac će radniku - roditelju dati poklon za svako dijete mlađe od 15 godina u visini iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak Ministarstva financija.
5. Solidarne Pomoći
Članak 82.
Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slijedećim slučajevima:
- potpore u slučaju smrti radnika u visini od 3 prosječne mjesečne plaće radnika
- potpore u slučaju smrti člana uže obitelji (supružnik, roditelji, djeca ili osobe po zakonu izjednačene s njima) u visini od najmanje 3.000,00 kn
- potpore zbog nastanka invalidnosti radnika u visini od 2.500,00 kn
- potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana u visini od 2.500,00 kn godišnje
- otklanjanja štetnih posljedica nastalih elementarnom nepogodom na objektima za stanovanje radnika sukladno odluci Uprave Društva
- potpora za novorođeno dijete visini neoporezive svote određene Pravilnikom o porezu na dohodak
6. Potpora Za Školovanje
Članak 83.
Djeca umrlih radnika društva PHOENIX Farmacija d.d. koji su u trenutku smrti bili zaposleni na neodređeno vrijeme, primat će potporu za školovanje do završetka redovnog školovanja u srednjoj školi.
Visina potpore iznosi 1.500,00 kuna mjesečno neto, pri čemu za djecu na školovanju u osnovnoj školi Poslodavac preuzima obvezu plaćanja pripadajućih poreznih obveza.
7. Naknada Troškova Prijevoza Na Posao I S Posla
Članak 84.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne prijevozne karte. Ako radnik koristi međumjesni i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini ukupnog troška mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
U slučaju kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prijevoza različitih cijena, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prijevoza koja je najpogodnija za Poslodavca.
U slučaju da na određenoj relaciji nema javnog prijevoza, a zbog udaljenosti objektivno postoji trošak javnog prijevoza, Poslodavac je obvezan općim aktom utvrditi iznos kojim nadoknađuje radniku trošak prijevoza, vodeći pri tome računa o cijeni koja se isplaćuje drugim radnicima za slične udaljenosti.
Troškovi prijevoza na posao i s posla isplaćuju se unaprijed, zajedno s plaćom za prethodni mjesec.
8. Specifična Zdravstvena Zaštita
Članak 85.
Poslodavac se obvezuje sudjelovati u plaćanju troškova redovitog liječničkog pregleda radnika jednom godišnje u iznosu od 300 kuna.
9. Dnevnice I Troškovi Službenih Putovanja
Članak 86.
Za službeno putovanje radniku pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa.
Dnevnica iz Stavka 1. ovog Članka ne može biti manja od 170,00 kuna, a ukoliko se Pravilnikom Ministarstva financija ovaj iznos poveća, primjenjuje se uvećani iznos.
Radniku se priznaje jedna cijela dnevnica za svaka 24 sata provedena na službenom putu i za ostatak vremena duži od dvanaest sati.
Ako službeno putovanje traje duže od 8, ali ne duže od 12 sati, radniku se priznaje pola dnevnice.
Za službeno putovanje u inozemstvo radniku pripadaju dnevnice u visini iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna.
Radnik je dužan, najkasnije u roku od 7 dana od povratka sa službenog puta, dostaviti Poslodavcu obračun troškova službenog putovanja. Iznos, na koji radnik ima pravo prema predanom obračunu, Poslodavac je obvezan isplatiti radniku najkasnije sedmog dana od predaje putnog obračuna nadležnoj službi, odnosno ovlaštenoj osobi Poslodavca.
10. Naknada Za Rad Na Terenu
Članak 87.
Ako radnik obavlja poslove i zadatke za Poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, Poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak za boravak na terenu u tuzemstvu, koji ne može biti niži od neoporezivog iznosa od 170,00 kuna dnevno.
Za boravka na terenu u inozemstvu, Poslodavac će isplatiti radniku terenski dodatak najmanje u iznosu od 250,00 kuna dnevno.
Ako Poslodavac na svoj trošak radniku osigura smještaj ili plati troškove prehrane na terenu, terenski se dodatak, iz prethodnih stavaka, umanjuje za iznos troškova smještaja ili prehrane.
11. Naknada Za Odvojeni Život
Članak 88.
Radnik kojemu je odlukom nadležnog tijela Poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojen život.
Naknada za terenski dodatak i naknada za odvojen život međusobno se isključuju.
12. Naknada Učenicima I Studentima Na Praktičnoj Obuci
Članak 89.
Učenicima i studentima na praktičnoj obuci koji su marljivo i uspješno ispunili svoje obveze, Poslodavac će isplatiti mjesečnu naknadu za rad i to u visini neoporezivog iznosa određenog Pravilnikom Ministarstva financija.
13. Naknada Za Korištenje Privatnog Osobnog Vozila U Službene Svrhe
Članak 90.
Radnik kojemu je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za službene svrhe, ima pravo na naknadu za svaki prijeđeni kilometar u iznosu određenom Pravilnikom poreza na dohodak.
XVI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 91.
Poslodavac je obvezan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, stručno i opće školovanje, obrazovanje i usavršavanje.
Radnik je obvezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, Poslodavac je obvezan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Uzajamna prava i obveze između Poslodavca i radnika u vezi sa školovanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem uređuju se ugovorom o radu ili posebnim ugovorom sklopljenim između Poslodavca i radnika.
Radnik koji se obrazuje za osobne potrebe, a u struci koja predstavlja osnovnu djelatnost koju obavlja Poslodavac, ima pravo na plaćeni dopust:
- za svaki ispit : 1 radni dan
- za diplomski ispit : 5 radnih dana
Ukoliko radnik putuje na udaljenost dužu od 50 km do mjesta gdje polaže ispit, dodaje se još jedan dan.
XVI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 92.
Sindikalnom povjereniku, kad ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalne aktivnosti utvrđene zakonom i ovim Ugovorom, pripada naknada plaće u punom iznosu.
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu Stavka 1. ovog Članka sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova sindikata u organizaciji ili kod Poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na 3 sata aktivnosti tijekom kalendarske godine. Poslodavac je obvezan osigurati odsutnost s rada na 1 0 dana s naknadom plaće članu republičkog organa Sindikata odnosno Nacionalne sindikalne središnjice, a radi pohađanja sindikalnih sastanaka, kongresa, konferencija, osposobljavanja i sl.
Članak 93.
Poslodavac je obvezan izvijestiti Sindikat o svim odlukama koje koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je obvezan razmotriti mišljenje Sindikata o navedenim odlukama.
Poslodavac je obvezan primiti i saslušati glavnog sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev.
Članak 94.
Poslodavac je obvezan Sindikatu osigurati slijedeće:
- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikata bez naknade troškova (računalo, fax, telefon)
- stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri koliko je nužno za ostvarivanje sindikalne funkcije
- obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista bez naknade.
Članak 95.
Sindikat kod Poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
Sindikat je obvezan odluku o izboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti Poslodavcu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i 6 mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti Sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.
Ako se Sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan sa odlukom Poslodavca.
Ako Sindikat uskrati suglasnost na otkaz, Poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja Sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.
Članak 96.
Ako postoji interes Sindikata za profesionalni rad glavnih povjerenika sindikalne podružnice, moguće je potpisati poseban sporazum između Poslodavca i Sindikata o naknadi dijela ili cijele plaće Društvu od strane Sindikata za isplatu plaće glavnom povjereniku.
Naknadu za poslove iz Stavka 1. ovog Članka utvrđuju Poslodavac i Sindikat pisanim ugovorom.
Ako nije izabrano Radničko vijeće, Sindikati preuzimaju sva prava i obveze Radničkog vijeća prema pisanom sporazumu s Poslodavcem.
Članak 97.
Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja u obavljanju sindikalne djelatnosti dozna poslovnu, službenu ili drugu zakonom zaštićenu tajnu, obvezna je tajnu čuvati i ne smije je neovlašteno priopćiti drugim radnicima ili trećim osobama.
Neovlašteno priopćavanje poslovne, službene ili druge zakonom zaštićene tajne predstavlja tešku povredu Ugovora i obveze iz radnog odnosa radnika, a zbog koje radniku može prestati radni odnos.
Definicija poslovne tajne u smislu ovog Članka utvrdit će se zasebnim sporazumom između Sindikata i Poslodavca.
XVII. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 98.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima koja su u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Radnici imaju pravo na jednog predstavnika u Nadzornom odboru, a kojeg biraju sukladno odredbama Zakona o radu.
XVIII. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA
Članak 99.
Ugovor se sklapa na određeno vrijeme za razdoblje od 01.09.2016. godine do 31.05.2020. godine.
Zaključenjem Ugovora stavljaju se van snage odredbe Kolektivnog ugovora od 01.06.2010. godine, Dodatka I. Kolektivnom ugovoru od 15.05.2014. godine i Izmjena i dopuna Kolektivnom ugovoru od 01.06.2015. godine.
Početkom primjene smatra se dan potpisa Ugovora.
Članak 100.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora.
Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pismenom obliku. Druga ugovorna strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga izmjene ili dopune Ugovora.
U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu Ugovora odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 15 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.
Odredbe Stavka 1. i 2. ovog Članka primjenjuju se i na postupak sklapanja novog ugovora.
U slučaju da uslijed poteškoća u poslovanju, poslovni rezultat onemogući Poslodavcu ispunjenje obveza preuzetih Ugovorom, ugovorne strane su suglasne da će putem predstavnika Sindikata i Poslodavca koje je zapao u poteškoće, bez odgađanja pristupiti pregovorima radi iznalaženja obostrano prihvatljivog rješenja, a o čemu će sačiniti pismeni sporazum.
Članak 101.
Svaka ugovorna strana može otkazati Ugovor pismenom obavješću drugoj ugovornoj strani. Otkazni rok iznosi 60 dana.
Sindikati otkaz Ugovora mogu dati samo zajednički i to u slučaju ako Poslodavac ne ispunjava njegove odredbe, ako dođe do značajnijeg porasta plaća u Republici Hrvatskoj ili znatnijeg porasta troškova života ili veće inflacije.
Po otkazivanju Ugovora svaka strana može tražiti sklapanje novog kolektivnog ugovora.
Članak 102.
Ugovor se primjenjuje neposredno, osim ako je neko pravo radnika propisom ili općim aktima Poslodavca utvrđeno odnosno kolektivnim ugovorom za djelatnost ili ugovorom o radu ugovoreno u većem opsegu od prava koja proizlaze iz Ugovora.
Članak 103.
Ugovorne strane imaju zajedničku komisiju za tumačenje odredaba Ugovora i praćenje njegove primjene.
Zajednička komisija ima 4 člana, od kojih po 2 imenuje svaka ugovorna strana.
U slučaju spora oko tumačenja pojedinih odredbi Ugovora, članovi zajedničke komisije sporazumno će izabrati petog nepristranog člana, koji je ujedno stručan za pitanja koja su se pokazala spornima.
U slučaju daljeg spora stranka će pristupiti mirnom rješavanju na način predviđen Zakonom o radu.
Članak 104.
Svaki potpisnik Ugovora snosi svoje troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora kao i pripremanja i rada arbitraže te komisije za tumačenje odredbi Ugovora.
Članak 105.
Pri podjeli, spajanju, izdvajanju ili drugoj statusnoj promjeni Poslodavca, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora nastavljaju primjenjivati odredbe Ugovora.
Članak 106.
Ugovoru će se priložiti Tarifni razredi, Pravilnik o plaćama radnika Poslodavca, Pravilnik o zaštiti na radu, Popis poslova s otežanim uvjetima rada te Pravila o štrajku Sindikata. Navedeni prilozi čine sastavni dio Ugovora.
Članak 107.
Smatra se da je Kolektivni ugovor sklopljen potpisom ovlaštenih predstavnika ugovornih strana, a primjenjuje se od 01.09.2016. godine.
Ovlašteni predstavnici ugovornih strana izjavljuju da su pročitali odredbe Kolektivnog ugovora, da su im one jasne i da su s njima suglasni te ih u znak prihvaćanja potpisuju u šest istovjetnih primjeraka, od kojih Poslodavac zadržava dva, Sindikat dva, a dva se dostavljaju u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava radi registracije.
U Zagrebu, 01.09.2016.
za Poslodavca:
Predsjednik Uprave
Josip Matusinović, mag.pharm.
Član Uprave
Marina Borojević, dipl.oec.
Član Uprave
Tomislav Kulić
za Sindikat:
Predsjednica
Zlatica Štulić, dipl.iur.