Naknada

This page was last updated on: 2023-11-28

Naknada za prekovremeni rad

Radno je vrijeme vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

Opće puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno i ne može biti dulje od četrdeset sati tjedno za stalne radnike.  Dnevno maksimalno radno vrijeme nije jasno određeno zakonom. Nepuno radno vrijeme radnika svako je radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Stalni radnik može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje ako je poslodavac (kod kojeg je radnik zaposlen na temelju ugovora o radu na puno radno vrijeme) radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.  Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može raditi kod više poslodavaca, međutim njegovo ukupno radno vrijeme ne smije biti dulje od četrdeset sati tjedno. Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može prijeći granicu od četrdeset sati u određenom vremenu tijekom godine, pod uvjetom da se prekovremeni sati ne prelaze osam sati tjedno, odnosno sto osamdeset sati godišnje. Prilikom sklapanja ugovora o radu na nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu na nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

Plaće i ostale naknade plaća radnika u nepunom radnom vremenu utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Poslodavci su dužni razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu na puno radno vrijeme za sklapanje ugovora na nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu na nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora na puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Skraćeno radno vrijeme i slična opasna zanimanja/poslovi utvrđeni su posebnim propisom.

Prekovremeni je rad obavljeni rad koji prelazi granicu punog, odnosno nepunog radnog vremena. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe poslodavac zahtijeva prekovremeni rad u pisanom obliku (u iznimnim slučajevima, dopušteni su i usmeni zahtjevi). Ukupno radno vrijeme ne smije biti dulje od pedeset sati tjedno, uključujući prekovremeni rad (dopušteno je 10 sati prekovremenog rada tjedno). Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati dulje od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, a u tom slučaju ne smije trajati dulje od dvjesto pedeset sati godišnje.

Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika (mlađih od 18 godina). Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad.

Radno vrijeme može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima. Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati dulje, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena. Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad. Kolektivnim ugovorom radniku može biti dopušteno da radi do najviše šezdeset sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca u prosjeku ne smije raditi dulje od četrdeset osam sati tjedno. Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti dulje od jedne godine.

U skladu s člankom 60a izmijenjenog Zakona o radu, raspored radnog vremena odnosi se na trajanje rada radnika, određujući dane i sate kada se rad obavlja (početno i završno vrijeme). Poslodavci su također dužni obavijestiti zaposlenike o rasporedu rada najmanje tjedan dana unaprijed, uključujući sve promjene do kojih bi moglo doći.

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti u jedno razdoblje (u kojem je radno vrijeme dulje od uobičajenog radnog vremena) i u drugo razdoblje ako je radno vrijeme kraće od uobičajenog radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Poslodavci su dužni radnicima isplatiti naknadu za prekovremeni rad dajući im povećanu plaću za prekovremeni rad po stopi navedenoj u ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru.

izvori: članci 60. - 68. i članak 94. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Naknada za noćni rad

Noćni je radnik radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada, to jest, između deset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana (između deset sati uvečer i pet sati ujutro idućeg dana u poljoprivrednom sektoru), osim ako se na određeni slučaj primjenjuju drugi uvjeti iz Zakona o radu ili drugih zakona ili kolektivnog ugovora i stoga je njima drukčije određeno. 

Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između sedam sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom. Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između osam sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana smatra se noćnim radom.

Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi dulje od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.  Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni. Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu te sredstva zaštite i prevencije. Radnik koji je postavljen za obavljanje posla kao noćni radnik, prije početka rada, a na redovnoj osnovi tijekom radnog odnosa kao noćni radnik, može proći zdravstvene preglede, čije troškove snosi poslodavac.

Ako se zdravstvenim pregledom utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac ga je dužan prebaciti s noćnog rada na dnevni rad. Ako se takvo prebacivanje ne može osigurati, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada. Novi posao mora odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Ako je temeljem procjene rizika noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću. 

Obično je zabranjen noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad na privremenoj osnovi (u nedostatku dovoljnog broja punoljetnih radnika) i ako je prijeko potreban za neposredno obavljanje takvog posla zbog više sile. Čak i u tom slučaju, ukupno radno vrijeme ne smije biti dulje od osam sati i dijete ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. Mladi radnici koji posao obavljaju u noćnom radu moraju obavljati svoj posao pod nadzorom punoljetne osobe.

Noćni radnici imaju pravo na povećanu plaću za rad noću, kako je navedeno u ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Iznos ove premijske naknade nije utvrđen u Zakonu o radu.

izvori: članci 69. - 72. i članak 94. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Naknade za rad blagdanom / Dani odmora

Ako radnik radi u razdoblju tjednog odmora, mora mu omogućiti korištenje zamjenskim tjednim odmorom odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu. Nema kompenzacijskog razdoblja odmora za rad državnim blagdanima.

Izvori: članak 75. stavak 4. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Naknada za rad vikendom / državnim blagdanom

Radnici koji obavljaju posao u razdoblju tjednog odmora ili blagdana imaju pravo na povećanu plaću (premija na plaću), kako je navedeno u pojedinačnom ugovoru o radu, pravilniku o radu poslodavaca ili kolektivnom ugovoru. Iznos ove premijske naknade nije utvrđen u Zakonu o radu.

Izvori: članak 94. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Zakoni

  • Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
Loading...