Socijalno Osiguranje

Mirovinska prava

Pravo na starosnu mirovinu ovisi o starosti, spolu i duljini mirovinskog staža. Zakon propisuje i socijalnu mirovinu i obveznu mirovinu s osobnim računom.

Trenutačna dob za umirovljenje je 65 godina života (za muškarce) i 62 godinu i 4 mjeseca života u 2019. godini (za žene, postupno će rasti na 65 godina života do 2027., povećavajući se 3 mjeseca svake godine) s najmanje 15 godina mirovinskog staža. Dob za umirovljenje i za muškarce i za žene povećavat će se na 67 godina za četiri mjeseca svake godine u razdoblju od 2028-2033.

Prijevremena mirovina dostupna je muškarcima u dobi od 60 godina života s najmanje 35 godina mirovinskog staža. Prijevremena mirovina dostupna je radnicama u dobi od 57 godina i 4 mjeseca života s najmanje 32 godinu i 4 mjeseca mirovinskog staža u 2019. godini. Dob za odlazak u prijevremenu mirovinu i mirovinski staž postupno se povećavaju na 60 godina i 35 godina za radnice.

Dob za odlazak u prijevremenu mirovinu povećavat će se i za radnike i za radnice na 62 godine za četiri mjeseca godišnje u razdoblju od 2028-2033.

Starosna mirovina izračunava se na temelju zarade osigurane osobe prema prosječnoj plaći svih zaposlenih osoba i duljini staža osiguranja osigurane osobe. Starosna mirovina izračunava se putem složene formule koja uključuje osobne bodove, mirovinski faktor i polazni faktor. Starosne i prijevremene mirovine izračunavaju se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i stvarne vrijednosti mirovine. Osobni bodovi ovise o prosječnoj vrijednosti boda i ukupnog mirovinskog staža radnika. Mirovinski faktor iznosi 1,0 i za starosnu i za prijevremenu mirovinu. Stvarnu vrijednost mirovine (tj. iznos jednog osobnog boda) određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake dvije godine.

Ako je osoba pokrivena i socijalnim osiguranjem i obveznim osobnim računom, socijalna mirovina umanjuje se za 25 %. Najniža mirovina (po godini mirovinskog staža) zajamčena prema socijalnoj mirovini.

Prijevremena mirovina je puna mirovina umanjena za 0,15 % na 0,34 % (visoki omjer za kraća razdoblja staža osiguranja) za svaki mjesec odlaska u mirovinu prije propisane dobi za umirovljenje (uz staž osiguranja od 36 do 40 godina), osim onih koji odlaze u mirovinu u dobi od 60 godina života s najmanje 41 godina mirovinskog staža. Odgođena mirovina povećava se za 0,15 % za svaki mjesec odgode. Povećanje je predviđeno za najviše pet godina (do 70. godine života), a iznosi najviše 9 %.

izvori: članci 34. - 38., članci 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 120/2016); http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=4305 

Naknada uzdržavanim/preživjelim članovima obitelji

Naknada uzdržavanim/preživjelim članovima obitelji u Hrvatskoj je zajamčena Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina, tako je i naknada preživjelim članovima obitelji zajamčena u dva stupa: stup socijalnog osiguranja i stup obveznog osobnog računa. Naknada preživjelim članovima obitelji odobrava se nakon što su ispunjeni uvjeti na strani preminule osobe i člana obitelji koji ostvaruje pravo.

Preživjeli članovi obitelji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu ako je preminula osoba navršila najmanje pet godina mirovinskog staža u razdoblju od 10 godina osiguranja; ispunila uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu; već uživala starosnu, prijevremenu ili invalidsku mirovinu, ili je provodila profesionalnu rehabilitaciju. Preživjeli članovi obitelji koji ostvaruju pravo na naknadu su udovice (udovci) u dobi od 50 godina ili stariji ili mlađi od 50 godina i koji skrbe o djetetu (djeci) koja ostvaruju to pravo ili s invaliditetom (žena koja je postala udovica u 45. godini života ostvaruje pravo na naknadu preživjelim članovima obitelji u 50. godini života).  Djeca ostvaruju pravo na davanja za siročad do navršene 15. godine života (navršene 18. godine za nezaposlene, navršene 26. godine za studente i bez dobne granice za osobe s invaliditetom). Roditelji preminulog radnika također imaju pravo na naknade ako imaju 60 godina ili više i preminuli ih je uzdržavao (ili mlađi od 60 godina, ako im je utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti). Braća i sestre također ostvaruju pravo na naknada preživjelim članovima obitelji, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete koji se primjenjuju na siročad.

Naknada prestaje čim se udovica, odnosno udovac ili osoba s invaliditetom mlađa od 50 godina ponovno uda/oženi.

Mirovina za preživjele članove obitelji temelji se na starosnoj ili invalidskoj mirovini koju je preminuli primao ili je imao pravo primati te o broju preživjelih članova obitelji koji ostvaruju pravo na takvu mirovinu. Najmanji broj godina staža za izračun mirovine je 21. To je 70 % za jednog nadživjelog člana obitelji; 80 % za dva nadživjela člana obitelji; 90 % za tri nadživjela člana obitelji; i 100 % za četiri ili više nadživjelih članova obitelji.

izvori: članci 66. - 75. 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 120/2016) 

Invalidsko davanje

Invalidska davanja u Hrvatskoj zajamčena su Zakonom o mirovinskom osiguranju. Kao i starosna mirovina, tako se i naknade preživjelim članovima obitelji / obiteljska mirovina, invalidska davanja također odobravaju u dva stupa: stup socijalnog osiguranja i stup obveznog pojedinačnog računa.

Invalidnost nastaje ako se sposobnost za rad smanjuje ili gubi zbog trajne promjene u zdravstvenom stanju kao posljedica ozljede ili bolesti. Invalidnost je podijeljena na opću i profesionalnu nesposobnost za rad. Opća nesposobnost za rad postoji kada je sposobnost za rad trajno i potpuno izgubljena. Profesionalna nesposobnost nastaje kada je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice (51 % ili više) prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Invalidnost mora nastati prije navršenih 65 godina života radnika. Osiguranik mora imati mirovinski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu (33,3 %) njegova radnog vijeka nakon navršene 20. godine (navršene 23. godine za osiguranike sa srednjoškolskim obrazovanjem i navršene 26. godine za visoku stručnu spremu). Nije potreban minimalni rok za ispunjavanje uvjeta za mirovinu je ako potpuna invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U slučaju trajne i potpune (opće) invalidnosti, zapošljavanje prestaje i invalidska mirovina zamjenjuje starosnu mirovinu nakon navršene 65. godine života (puna starosna dob za umirovljenje). Stručni liječnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO-a) ocjenjuju nesposobnost za rad svake četiri godine dok invalidna osoba ne navrši 65 godina života.

Da bi ostvario pravo na privremenu invalidsku mirovinu, radnik mora biti mlađi 65 godina. Ako je invalidnost nastupila prije navršene 53. godine života, osiguranik ima pravo na naknadu samo ako mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu njegova radnog vijeka i nije vjerojatno da će se smanjena radna sposobnost osiguranika poboljšati profesionalnom rehabilitacijom.

Profesionalna rehabilitacija i naknada plaće dodjeljuje se ako je invalidnost nastupila prije navršene 53. godine života, a osigurani radnik bi vjerojatno mogao ponovno vratiti punu sposobnost za rad. Osigurani radnik ostvaruje pravo na ovu naknadu za vrijeme rehabilitacije dok se radnik vrati na drugi posao kod istog poslodavca ili u slučaju neraspoloživosti odgovarajućeg posla, za do 12 mjeseci nezaposlenosti nakon završetka profesionalne rehabilitacije (24 mjeseca ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti).

Postoji i odredba za privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje osobama s invaliditetom nakon profesionalne rehabilitacije, koji ostaju nezaposleni najmanje pet godina prije navršenih 58 godina života.

Opća invalidska mirovina izračunava se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora i vrijednost mirovine. Osobni bod ovisi o prosječnoj vrijednosti boda (na temelju prethodne zarade radnika) i ukupnog mirovinskog staža. Mirovinski faktor varira od 0,5 (profesionalna nesposobnost) do 1 (za opću / potpunu invalidnost). Vrijednost mirovine utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Najniža mirovina jamči se za svaku godinu mirovinskog staža.

 Djelomična invalidska mirovina iznosi 80 % opće invalidske mirovine. Iznosi 50 %, ako je umirovljenik i dalje zaposlen i 66.67 %, ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a umirovljenik je i dalje zaposlen.

Naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije ista je kao i djelomična invalidska mirovina. Ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, naknada je ista kao i opća invalidska mirovina na temelju 40 godina mirovinskog staža. Privremena invalidska mirovina također je ista kao i djelomična invalidska mirovina.

izvori: članci 56. - 64., članci 79. i 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 120/2016); http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=72