Direktor društva i Gradski ured za gospodarstvo utvrditi će ovisno o djelatnosti i organizaciji društva, te o ukupnom broju radnika, posebna radna mjesta i broj izvršilaca na njima van ovih deset grupa složenosti poslova.

Članak 72.

Ugovorom o radu utvrđuje se pripadajući koeficijent radnog mjesta i dodaci koji se ostvaruju na dotičnom radnom mjestu.

1.1.Dodaci na osnovicu

Članak 73.

Radniku pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5 %.

Dodatak na radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta pomnoži sa 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Članak 75.

Osnovna plaća radnika povećava se s osnova težih uvjeta rada uslijed:

1.utjecaja okoline:

-kemijske i biološke štetnosti: rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, a gdje su propisana osobna zaštitna sredstva, rad na deponiju otpada, poslovi čišćenja javnih površina, ekshumacije,

-mikroklima: rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature, rad na otvorenom, propuh, rad na temperaturi ispod -5oC i iznad 35oC,

-buka i vibracija: rad uz buku veću od dozvoljene i kada su propisana zaštitna sredstva.

2.fizička i psihička opterećenja:

-rad vozača motornih vozila u javnom prometu,

-rad na dubini u uskim kanalima i rovovima dubljim od 3 m,

-rad na rukovanju i upravljanju strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primjeniti zaštita od mehaničkih opasnosti,

-upravljanje dizalicama na motorni pogon,

-upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon,

-poslovi ukopa i kremiranja.

Visina sredstava za teže uvjete rada s osnova utjecaja okoline, te fizičkih i

psihičkih opterećenja može se kretati od 0 - 6% od mase osnovne plaće društva

utvrđenih u članku 68. ovoga Ugovora i utvrdit će se posebnim prilogom pojedinačnog

kolektivnog ugovora za svako društvo.

Članak 77.

Radnik koji radi noću od 22 do 6 sati, ostvaruje za svaki sat rada u tom vremenu pravo na dodatak u visini od 40 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Članak 79.

Za rad na dane blagdana i neradnih dana, odnosno na dan Uskrsa, utvrđene Zakonom, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i plaću za odrađene sate po osnovnoj cijeni sata svog radnog mjesta uvećanoj za 50 posto.

Članak 80.

Radnik koji radi u drugoj smjeni, za sate rada ostvaruje s tog osnova pravo na dodatak u visini 10 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Pod radom u drugoj smjeni podrazumijeva se rad od 14,00 do 22,00 sata.

Članak 81 .

Radnik koji radi dvokratno (rad s prekidom dužim od 1 sat) ostvaruje za svaki sat rada u dvokratnom radu pravo na dodatak u visini 1 0 posto osnovne cijene sata svog radnog mjesta.

Članak 82.

Za vrijeme obvezatne pripravnosti kod kuće, radniku pripada 10 posto osnovne cijene sata njegovog radnog mjesta.

Odluku o uvođenju obvezatne pripravnosti kod kuće donosi poslodavac.

2. Naknada plaće

Članak 83.

Za razdoblje kada radnik iz opravdanih razloga određenih Zakonom, drugim propisom ili ovim Ugovorom ne radi, ima pravo na naknadu plaće.

Članak 84.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:

-godišnjeg odmora,

-plaćenog dopusta,

-državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

-za vrijeme traženja novog zaposlenja u otkaznom roku.

Naknada plaće obračunava se u visini plaće radnika isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Članak 85.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac, isplaćuje se zajedno s plaćom. Naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora ne isplaćuje se unaprijed.

Radniku koji je doživio povredu na radu bez svoje krivnje, pripada pravo na naknadu u visini 1 00 posto njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo koristiti bolovanje zbog povrede na radu.

3.Isplata plaće

Članak 87.

Poslodavac je dužan isplatiti radniku plaću za izvršeni rad u obračunskom razdoblju.

Članak 88.

Rok za isplatu plaće je do desetog dana u mjesecu za rad u prethodnom obračunskom razdoblju.

Članak 89.

Radnik ima pravo odabrati na koji način i putem koje banke će mu se isplaćivati plaća.

Članak 90.

Poslodavac je dužan kod isplate plaće uručiti radniku pisani obračun plaće.

4.Drugi novčani i nenovčani primici radnika

4.1.Naknada troškova prijevoza

Članak 91 .

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim i mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni pojedinačne, mjesečne, odnosno godišnje prijevozne karte.

4.2.Dnevnica za službeni put

Članak 92.

Radnik koji je po nalogu poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvo, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, odnosno Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo, koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove.

4.3.Terenski dodatak

Članak 93.

Ako radnik obavlja poslove i zadaće za poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, ali i izvan sjedišta poslodavca, poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak u visini utvrđenoj Pravilnikom o porezu na dohodak koji se priznaje u porezno dopuštene rashode i ne oporezuju se porezom na dohodak.

Za boravak na terenu u inozemstvu, poslodavac će isplatiti radniku terenski dodatak u iznosu propisanom od nadležnog ministarstva dnevno, odnosno u valuti zemlje u kojoj se obavlja rad na terenu.

Članak 94.

Ako poslodavac na svoj trošak osigura radniku smještaj i/ili prehranu na terenu, terenski dodatak iz prethodnog članka umanjit će se za iznos troškova smještaja i/ili prehrane.

Članak 95.

Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

4.4.Jubilarne nagrade

- 5 godina radnog staza 700 kuna

- 10 godina radnog staza 1 prosjecna mjesecna placa

- 15 godina radnog staza 1,5 prosjecna mjesecna placa

- 20 godina radnog staza 2 prosjecna mjesecna placa

- 25 godina radnog staza 2,5 prosjecna mjesecna placa

- 30 godina radnog staza 3 prosjecna mjesecna placa

- 35 godina radnog staza 3,5 prosjecna mjesecna placa

- 40 godina radnog staza 4 prosjecna mjesecna placa

isplaćene po zaposleniku u gospodarstvu Grada Zagreba u predhodna 3 mjeseca.

Clanak 97.

Radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu, u sljedećim slučajevima:

-smrti radnikau visini tri prosječne plaće i troškove pogreba

-smrti člana uže obitelji radnikau visini maksimalno dopuštene svote

priznate u porezno dopuštene rashode

-nastanka invalidnosti radnikau visini dvije prosječne mjesečne plaće

u visini maksimalno dopuštene svote priznate u porezno dopuštene rashode jedanput godišnje

- nastanka teške invalidnostiu visini jedne prosječne mjesečne plaće

djece i supružnika

- potpore djeci radnika stradalog ili u visini dvije prosječne mjesečne plaće, poginulog u domovinskom ratujedanput godišnje

- zbog nabave medicinskih pomagala i u visini jedne prosječne mjesečne plaće pokriće participacije pri kupnji prijekojedanput godišnje

potrebnih lijekova po mišljenje nadležnog liječnika.

- otklanjanja posljedica elementarne u visini jedne prosječne mjesečne plaće nepogode

u visini jedne prosječne mjesečne plaće

- radniku koji je doživio težu povredu

na radu i gdje je potrebno izvijesiti

inspekciju radau visini jedne prosječne mjesečne plaće.

Pod pojmom prosječna mjesečna plaće podrazumjeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

Članovi uže obitelji radnika su: bračni drug, djeca, roditelji, pastorčad, očuh, maćeha, usvojenik i usvojitelj.

Izdaci iz stavka 1. ovog članka priznaju se na temelju pravovaljane dokumentacije.

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineja 1. ovog članka podrazumjevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do iznosa dvije prosječne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

U slučaju bolovanja radnika u trajanju dužem od 90 dana poslodavac isplaćuje zaposleniku potporu iz stavka 1. alineja 4. ovog članka bez posebnog zahtjeva radnika, temeljem naloga za isplatu potpore ispostavljenog od nadležne službe poslodavca.

Članak 98.

U povodu dana Svetog Nikole radniku će se isplatiti sredstva za poklon svakom djetetu do 15 godina starosti, u iznosu priznatom u porezno dopuštene rashode.

Ovo pravo se ostvaruje po zaposleniku.

Članak 99.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u visini osnovice utvrđene za obračun osnovne mjesečne plaće za koeficijent složenosti poslova 1,00, u neto iznosu.

Regres se mora isplatiti prije korištenja godišnjeg odmora.

Članak 101.

Radniku će se za Uskrs dati dar u naravi, čija vrijednost ne prelazi iznos na koji se prema propisima, ne plaća porez.

Pri odabiru ponuda sudjeluju sindikalni povjerenici.

Članak 102.

Radniku koji odlazi u mirovinu, poslodavac će isplatiti otpremninu u iznosu od 3 prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca, najkasnije zadnjeg dana rada.

Članak 103.

Poslodavac je dužan kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja uz osigurano pokriće 0 - 24 sata, s tim da sindikat ima pravo sudjelovati u odlučivanju o odabiru police i osiguravajućeg društva. Poslodavac je dužan voditi računa o kvaliteti osiguratelja i u roku od 3 dana po sklopljenom ugovoru o istom upoznati sindikalne povjerenike.

1.Pravo na zadržavanje plaće

Članak 104.

Kada se tijekom radnog vijeka radnika smanjuje njegova radna sposobnost utvrđene po nadležnoj ustanovi, zbog godina starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti i 5 godina prije stjecanja prava radnika na starosnu mirovinu , poslodavac je dužan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika, bez umanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Članak 105.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili radniku od dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do osiguranja odgovarajućih poslova ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na kojem je do tada radio.

Članak 106.

Poslodavac je dužan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme, zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalnog oboljenja isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinsko-invalidskog osiguranja i plaće radnog mjesta na kojem radi, ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

2.Privremena nesposobnost za rad

2.1.Zabrana otkazivanja ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću

Članak 107.

Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati.

Zabrana otkaza ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.

2.2.Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove

Radnik koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlaštena osoba ili tijelo utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajuće poslove, ako su poslovi na kojima je do tada radio ukinuti.

2.3.Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

Članak 109.

Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njenom očekivanom trajanju.

Potvrdu iz stavka 1. ovoga članka dužan je radniku izdati ovlašteni liječnik.

Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

3.Trajno smanjena radna sposobnost

3.1.Pravo zaposlenja na drugim poslovima

Članak 110.

Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi radniku druge poslove za koje je on sposoban, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Radi osiguranja takvih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, po potrebi izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve raspoložive mjere da radniku iz stavka 1. ovog članka osigura odgovarajuće poslove. Propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju utvrđuje se koja je osoba, odnosno tijelo, ovlašteno ocjenjivati radnu sposobnost radnika.

3.2.Otkaz u slučaju smanjene radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti

Članak 111.

Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, odnosno sindikata.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, suglasnost iz stavka 1. ovog članka daje nadležna služba zapošljavanja.

Radničko vijeće odnosno sindikat dat će poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovog članka osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže da je radnik odbio raspoređivanje na druge poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela.

4.Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 112.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, ili obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

X.IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA RADNIKA

Članak 113.

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.

Podatke o izumu iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi bez odobrenja poslodavca.

Izum iz stavka 1. ovog članka pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu. Nadoknada iz prethodnog stavka utvrđuje se posebnim ugovorom.

Odredbe ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način i u slučajevima izuma radnika koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, ako je izum u svezi s djelatnošću poslodavca, odnosno u slučaju tehničkog unapređenja.

XI.ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Članak 114.

Na odnose glede zakonske zabrane utakmice, ugovorne zabrane utakmice, naknade plaće u slučaju ugovorne zabrane utakmice, prestanka ugovorne zabrane utakmice, odustanka od ugovorne zabrane utakmice i ugovorne kazne neposredno se primjenjuju odredbe Zakona.

XII.NAKNADA ŠTETE

1.Odgovornost radnika

Članak 115.

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

Članak 116.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim (krivičnim) djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 117.

Visina štete utvrđuje se na temelju cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

Procjena vrijednosti oštećene stvari vrši se putem vještačenja.

2.Odgovornost poslodavca

Članak 118.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete iz stavka 1 . ovog članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

3.Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 119.

Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine i teče od dana saznanja za štetu i učinitelja.

U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.

Članak 120.

Kada je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.

Članak 121 .

Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzrokovao u roku od šest mjeseci od dana isplate naknade.

XIII.POSEBNE ODREDBE O RADNIM OBVEZAMA

1.Opće radne obveze

Članak 122.

Opće radne obveze odnose se na sve radnike poslodavca, koji su dužni:

1.poslove i radne zadatke, utvrđene opisom radnog mjesta obavljati osobno, savjesno i stručno u skladu s pravilima struke i obvezujućim propisima,

2.stalno usavršavati svoju radnu i stručnu sposobnost u cilju postizanja veće kvalitete rada,

3.svrsishodno i razumno koristiti i čuvati sredstva rada povjerena im u obavljanju poslova radnog mjesta,

4. redovito i točno dolaziti na rad prema utvrđenom rasporedu rada, a stanku

u radu koristiti sukladno odredbama ovoga Ugovora i odlukama poslodavca,

5.raditi prekovremeno na temelju zakonitog naloga poslodavca,

6.ne napuštati rad bez odobrenja nadležnog rukovoditelja,

7.u slučaju opravdanog izostanka s rada o tome najhitnije obavijestiti neposrednog rukovoditelja, a najkasnije u roku od 3 dana,

8.pravo na odsutnost s rada zbog bolesti i liječenja isključivo koristiti u tu svrhu,

9.ponašati se na radu pristojno, korektno i susretljivo,

10.pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu,

11.ne zloupotrebljavati i ne prekoračivati data ovlaštenja,

12.čuvati poslovnu tajnu,

13.ne koristiti alkoholna pića i druga opojna sredstva za vrijeme rada, ne dolaziti na rad pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava,

14. podvrgavati se liječničkim pregledima u cilju utvrđivanja psihofizičke sposobnosti za rad na radnom mjestu za koje je to zakonom ili drugim propisom utvrđeno.

2.Povrede radnih obveza

Radnik je dužan u svom radu pridržavati se općih radnih obveza iz članka 122. ovoga Ugovora i radnih obveza koje proizlaze iz Zakona i drugih propisa poslodavca.

Kršenje radnih obveza predstavlja otkazni razlog ugovora o radu (otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), a poglavito u slučajevima:

-nedopuštenog ponašanja radnika ili kršenja radne discipline,

-ako radnik neprimjereno obavlja ili zapostavlja svoje dužnosti iz ugovora o radu,

-ako krši pravila u svezi sigurnosti i zaštite na radu,

-ako ne izvršava naredbe ovlaštene osobe,

-ako opetovano remeti red i mir na radnom mjestu,

-ako dolazi na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droga, uzima alkohol ili droge na radnom mjestu,

-krade, vrši prijevare,

-oda tajnu o poslovanju poslodavca,

-obavlja konkurentsku djelatnost,

-uzrokuje materijalnu štetu na imovini poduzeća,

-ako ne izvijesti poslodavca o okolnostima iz članka 11. ovoga Ugovora,

-ako je prigodom zaključivanja ugovora o radu prešutio ili dao neistinite podatke važne za izvršavanje ugovorenih poslova i time doveo poslodavca zabludu i slično.

XIV.PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Načini prestanka ugovora o radu

Članak 124.

Ugovor o radu prestaje:

1 . smrću radnika,

2.istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,

3.kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,

4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad,

5.sporazumom radnika i poslodavca,

6.otkazom,

7.odlukom nadležnog suda.

2.Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 125.

Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu može dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži osobito:

-podatke o strankama i njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,

-datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i direktor, odnosno osoba koju on ovlasti.

3.Otkaz ugovora o radu

Članak 126.

Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. 3.1. Redoviti otkaz poslodavca

Članak 127.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),

-ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz), ili

-ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 128.

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima,odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 129.

Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 130.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem, poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu pismeno ili usmeno na zapisnik kod poslodavca.

3.2.Redoviti otkaz radnika

Članak 131 .

Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

3.3.Izvanredni otkaz

Članak 132.

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka, nastavak rada nije moguć.

Osobito važnom činjenicom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se primjerice:

-ako je radniku prema odredbama Zakona, odnosno pravomoćnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno obavljati poslove utvrđene ugovorom o radu, a poslodavac mu ne može omogućiti obavljanje drugih poslova,

-ako radniku bude izrečena mjera sigurnosti, odgojna ili zaštitna mjera, - protek roka na koji je izdana radna dozvola, odnosno oduzimanje radne dozvole.

Članak 133.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 134.

Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu pismeno ili usmeno na zapisnik kod poslodavca.

3.4.Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 135.

Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

3.5.Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 136.

Otkaz mora imati pisani oblik.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok ne teće za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim Zakonom.

4.Otkazni rok

Članak 137.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

-dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,

-mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana,

-dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

-tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina,

-četiri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina,

-pet mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest godina,

-šest mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset i više godina.

Za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok je do 30 dana ukoliko se radnik i poslodavac nisu sporazumjeli drugačije.

Članak 138.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada osam sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Članak 139.

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

5.Otpremnina

Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, ima pravo na otpremninu, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

U slučaju kad radnik ima pravo na otpremninu, njezina visina određuje se u iznosu od jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Otpremnina iz stavka 1. ovog članka isplatit će se radniku najkasnije posljednjeg dana rada.

6.Otkaz s ponudom izmijenjenog Ugovora

Članak 142.

Odredbe ovoga Ugovora koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog Ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim Sudom osporavati dopuštenost takve izmjene ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od petnaest dana.

U slučaju otkaza iz stavka 1. ovog članka, rok iz članka 126 stavka 1. Zakona o radu teče od dana kada je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima ili ako se radnik nije očitovao o primljenoj

ponudi ili se očitovao nakon isteka ostavljenog mu roka, onda od dana isteka roka koji je za očitovanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac.

XV.OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 143.

Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Zahtjev za zaštitu prava ne zadržava izvršenje.

Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštitu određenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtjevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka l.ovog članka.

Članak 144.

Rok iz članka 143. ovoga Ugovora ne odnosi se na potraživanja naknade štete ili druga novčana potraživanja iz radnog odnosa.

Članak 145.

Sve odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom donosi direktor ili osoba koju on ovlasti pisanom punomoći, sukladno odredbama ovoga Ugovora.

Članak 146.

Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pisanih akata u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika, obavlja se, u pravilu, neposrednom predajom radniku.

Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuje primatelj i dostavljač.

Primatelj će na dostavnici sam napisati dan prijema.

Radniku se odluka može dostaviti i putem pošte, na adresu koju je prijavio Kadrovskoj službi poslodavca. U slučaju odbijanja prijema ili nepoznate adrese, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca.

Članak 147.

Ako radnik ima punomoćnika, dostavljanje se vrši osobi koja je određena za punomoćnika.

Članak 148.

Odluke poslodavca koje se uručuju radniku trebaju sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava, ili naznaku da je odluka konačna.

XVI.SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 149.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

Članak 150.

Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, radničko vijeće koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod poslodavca.

Članak 151 .

Na određivanje broja članova radničkog vijeća, postupak provođenja i utvrđivanja rezultata izbora, ovlaštenja, obveze poslodavca prema radničkog vijeću, pravo na suodlučivanje, odnos sa sindikatom, rad i uvjete za rad, sklapanje sporazuma s poslodavcem, te raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegovog člana, neposredno se primjenjuju odredbe Zakona.

Članak 152.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik ima prava i

obveze sukladno odredbama Zakona kojima se uređuje rad radničkog vijeća kako

slijedi:

-pravo na obavješćivanje o važnim pitanjima za gospodarski i socijalni položaj radnika,

-pravo na savjetovanje prije donošenja odluka poslodavca važnih za položaj radnika,

-pravo na suodlučivanje u Zakonom utvrđenim slučajevima,

-pravo na omogućavanje uvjeta za rad,

-pravo rasporeda na poslove na kojima je prethodno radio, nakon prestanka obavljanja poslova u punom radnom vremenu, koje je, sukladno odredbama ovoga Ugovora, obavljao umjesto člana radničkog vijeća,

-obvezu jednakog postupanja prema radnicima,

-obvezu čuvanja poslovne tajne.

XVII.DJELOVANJE I PRAVA SINDIKATA

Članak 153.

Radnici imaju pravo organizirati se u sindikat radi zaštite svojih prava i interesa kod poslodavca u skladu s odredbama Zakona.

Članak 154.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organiziranja za sve sindikate organizirane sukladno članku 152. ovoga Ugovora.

Pod povredom prava na organiziranje u smislu stavka 1. ovog članka smatra se pogodovanje od strane poslodavca jednom sindikatu ili vršenje pritiska na radnike da se učlane u određeni sindikat ili iščlane iz sindikata.

Članak 155.

Kod poslodavca može djelovati više sindikata.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa radnika kod poslodavca.

O pitanjima iz stavka 2. ovog članka sindikati mogu zaključiti sporazum o zajedničkom nastupanju i djelovanju.

Članak 156.

Sindikati kod poslodavca djeluju u skladu sa zakonom i odredbama ovoga Ugovora. Sindikati mogu izabrati sindikalne predstavnike, odnosno povjerenike koji će ih zastupati kod poslodavca i brinuti se za zaštitu interesa radnika.

Sindikalnom predstavniku ili povjereniku dopušten je pristup kod poslodavca u svim važnim pitanjima od interesa za radnike.

Sindikalni predstavnik ili povjerenik prati izvršenje i realizaciju svih odredaba ovoga Ugovora.

Članak 157.

Sindikati mogu radi bolje koordinacije svoga djelovanja i cjelovitijeg zastupanja interesa radnika kod poslodavca imenovati zajedničko tijelo - sindikalno vijeće i odrediti mu djelokrug rada sukladno Zakonu i ovom Ugovoru.

Članak 158.

U cilju promicanja sindikalnog djelovanja i zaštite prava radnika, članovi izvršnog tijela sindikata imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme u trajanju od najmanje 16 plaćenih sati tijekom kalendarske godine.

Članak 159.

Poslodavac je obvezan omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće do 7 dana u tijeku kalendarske godine radi obavljanja sindikalnih aktivnosti:

-članu sindikalne udruge više razine,

-sindikalnom povjereniku, odnosno povjereniku za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 160.

Poslodavac se obvezuje bez naknade troškova sindikatima osigurati slijedeće:

-prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka,

-stručno tehničke i administrativne poslove,

-obračun, naplatu i dostavu sindikalne članarine prema popisu članstva,

-obustavu sindikalnih kredita i kredita kase uzajamne pomoći,

-pravo na uporabu telefona i telefax-a,

-slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjele sindikalnog tiska,

-slobodu sindikalnog anketiranja i tajnog izjašnjavanja.

Članak 161 .

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike.

Sindikalnom povjereniku poslodavac ne može bez suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, uvrstiti ga u višak radnika i to za vrijeme obnašanja dužnosti i jedne godine po njenom isteku.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti sprječavana ni ometana ako djeluje u skladu sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 162.

Kada sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama , a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i direktora drušva.

Članak 163.

Sindikalnog povjerenika koji tu dužnost obnaša uz naknadu plaće, poslodavac je dužan po isteku obnašanja dužnosti rasporediti na isto radno mjesto s kojeg je otišao ili drugo radno mjesto najmanje iste grupe složenosti.

Članak 164.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to četiri sata po članu sindikata godišnje.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 500 članova Sindikata.

Direktor tgovačkog društva ili ovlaštena osoba sindikalnom povjereniku su pored prava iz stavka 1 . ovog članka, dužni omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i inozemstvu.

Članak 165.

Poslodavac se obvezuje osigurati pravo na sindikalnu aktivnost uz naknadu plaće sukladno odredbama ovoga Ugovora .

Naknada plaće iz stavka 1. ovog članka obračunava se na bazi:

- prosječne plaće radnika trgovačkog društva uvećane za 25%,

-dodatka po osnovi radnog staža za svakog povjerenika.

Članak 166.

Poslodavac je obvezan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kada on to zatraži i dati mu raspoložive informacije važne za gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 167.

Prije donošenja odluke važne za položaj radnika direktor trgovačkog društva mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj radnika.

Važnim odlukama iz stavka 1 . ovoga članka smatraju se osobito odluke :

-o donošenju pravilnika o radu,

-o planu zapošljavanja,

-premještaju i otkazu,

-o očekivanim pravnim, gospodarskim i socijalnim posljedicama koje za radnike mogu proizaći iz članka 129. Zakona o radu,

-o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu,

-o uvođenju nove tehnologije, te promjene u organizaciji i načinu rada,

-o planu godišnjih odmora,

-o rasporedu radnog vremena,

-o noćnom radu,

-o naknadama za izume i tehničko unapređenje,

-o donošenju programa zbrinjavanja viška radnika,

te sve druge odluke za koje je Zakonom ili ovim Ugovorom propisano sudjelovanje Sindikata u njihovu donošenju.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku 8 dana od dostave odluke iz stavka 2. ovoga članka direktoru trgovačkog društva dati primjedbe.

Direktor trgovačkog društva dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika iz stavke 3. ovoga članka.

Članak 168.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne aktivnosti, te službenog puta u svezi sindikalne aktivnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

Prijavu o ozljedi na radu iz stavka 1. ovog članka ovjerava poslodavac ili osoba koju on ovlasti.

XVIII.ŠTRAJK

Članak 169.

Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog neisplate plaće, odnosno naknade plaće u roku od 30 dana od dana dospijeća.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Štrajk ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog Zakonom odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.

Članak 170.

Štrajk se drugoj ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 171.

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 172.

Najkasnije na dan najave štrajka, sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

Članak 173.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno, izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovog članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju radnika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka sa ciljem da se omogući nužno funkcioniranje trgovačkog društva, zbog sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 174.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 175.

Sudioniku štrajka mogu se plaća i dodaci na plaću, osim doplatka za djecu, smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, ako je štrajk nezakonit.

Radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu ugovora o radu.

Članak 176.

Sukladno odredbama Zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima sindikata organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu ugovora o radu.

Članak 177.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama Zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima sindikata, a niti smije biti na bilo koji način prisiljen sudjelovati u štrajku ako to ne želi.

Članak 178.

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtjevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama Zakona, odredbama ovoga Ugovora i pravilima sindikata.

XIX.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 182.

Na temelju ovog Ugovora pristupit će se izradi pojedinačnih kolektivnih ugovora za svako trgovačko društvo.

Sastavni dio pojedinačnih kolektivnih ugovora čini:

-grupe složenosti poslova s pojedinačnim koeficijentima i brojem radnika

-utvrđeni dodaci za teže uvjete rada s iskazom radnih mjesta i brojem radnika na tim mjestima

Potpisivanje pojedinačnih kolektivnih ugovora iz stavka 1 . ovoga članka između ovlaštenih predstavnika potpisnika uslijedit će nakon dobivene prethodne suglasnosti Gradskog ureda za gospodarstvo na tekst kolektivnog ugovora.

Trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba obvezuju se da će potpisati kolektivne ugovore iz stavka 3. ovog članka do 31. ožujka 2002. , a primjenjuje se od 1. siječnja 2002.

Članak 183.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničko Povjerenstvo u koja svaka imenuje po 3 predstavnika.

Povjerenstvo donosi sve odluke većinom glasova, a u slučaju podjeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.

Predsjednika daju ugovorne strane naizmjenično svakih 6 mjeseci.

Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

Tumačenja povjerenstva dostavljaju se podnositelju i svim onim poslodavcima na koje se odnosi.

Članak 184.

Ako je određeni uglavak individualnog ugovora o radu nepovoljniji od odredbe ovoga Ugovora, izravno će se umjesto takvog uglavka primjenjivati odredba ovoga Ugovora.

Na odredbe ugovora o radu, sklopljenih sa radnicima do dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, kojima se utvrđuje primjena Pravilnika o radu, odnosno Pravilnika o plaćama, naknadama plaće i isplatama na teret troškova poslovanja, neposredno se primjenjuju odredbe ovoga Ugovora.

Članak 185.

Ovaj Ugovor može se otkazati.

Otkazni rok iznosi 90 dana.

Ugovorne strane su suglasne da će u slučaju otkazivanja ovoga Ugovora pristupiti novim pregovorima u roku od 30 dana od otkazivanja ugovora.

U vremenu dok se ne potpiše novi Ugovor ostaju na snazi odredbe ovoga Ugovora.

Članak 186.

U slučaju podjele, spajanja, izdvajanja ili druge statusne promjene poslodavca, na radnike se do sklapanja novog Ugovora nastavlja primjenjivati odredbe ovoga Ugovora. Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se i na radnike već osnovanih društava ovoga poslodavca, ukoliko su povoljnije za te radnike.

Članak 187.

Pojedinačne kolektivne ugovore iz članka 182. ovoga Ugovora, poslodavac će dostaviti Županijskom uredu nadležnom za poslove rada.

KLASA: 024-02/02-01/10 URBROJ: 251-01-01-02-1

Zagreb, 27. veljače 2002.

ZA GRAD ZAGREBZA SINDIKAT:

GRADONAČELNIK GRADA ZAGREBA

Milan Bandić, dipl. politolog

ZAGREBAČKI VELESAJAM d.o.o., Zagreb, Avenija Dubrovnik 15

koji zastupa Predsjednik-Uprave Davorin Spevec

SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE

SINDIKALNA PODRUŽNICA ZAGREBAČKI VELESAJAM, Zagreb, Avenija Dubrovnik 15

koji zastupa Glavna sindikalna povjerenica Slavica Lakić sklopili su dana 18 ožujka 2004. godine sljedeći

DODATAK I.

KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM d.o.o. Zagreb

od 4. srpnja 2002. godine

Članak 1.

U skladu sa Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreb, od 13. ožujka 2004. godine, u članku 69. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

“Osnovica za plaću u 2004. godini utvrđuje se u visini od 2.115,75 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova 1,00. Cijena sata rada temeljem osnovice za plaću u 2004. za 174 h rada mjesečno iznosi 12,15 kuna bruto.

Osnovica za plaću u 2005. utvrđuje se u visini od 2.274,43 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova 1,00. Ćijena sata rada temeljem osnovice za plaću u 2005. za 174 h rada mjesečno iznosi 13,07 kuna bruto.

Ukoliko troškovi života u 2005. budu rasli brže od utvrđenog postotka rasta osnovice primijenit će se postotak rasta troškova života.

Osnovica za plaću u 2006. utvrđuje se prema rastu troškova života (ili stope inflacije) uvećano za rast DBP-a i umanjeno za 1%.”

Članak 2.

Ovaj Dodatak I. Kolektivnom ugovoru sastavljen je u 4 izvorna primjerka, od kojih svakom potpisniku pripadaju po dva primjerka.

Članak 3.

Ovaj Dodatak I. Kolektivnom ugovoru Društva primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.

Članak 4.

Sredstva potrebna za isplatu plaća po prethodno utvrđenim kriterijima namaknut će se isključivo racionalizacijom poslovanja Društva, bez otpuštanja radnika.

Članak 6.

Zaposlenici u Društvu trebaju u skladu sa Zakonom o radu predložiti jednog člana u Nadzorni odbor.

PREGOVARAČKI ODBOR GRADSKOG POGLAVARSTVA GRADA ZAGREBA U IME POSLODAVCA ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o.

PREGOVARAČKI TIM KOORDINACIJE SINDIKATA TRGOVAČKOG DRUŠTVA ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. I TRGOVAČKIH DRUŠTAVA GRADSKA PLINARA d.o.o. I VODOPRIVREDA ZAGREB d.d.

sklopili su

DODATAK II.

TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA RADNIKE U TRGOVAČKOM

DRUŠTVU ZAGREBAČKI. HOLDING d.o.o.

Ovim Dodatkom II. mijenja se naziv Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba, Klasa: 024-02/02-01/10, Urbroj: 251-01-01-02-1 od 27. veljače 2002. i glasi:

“Temeljni kolektivni ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o.”

Članak 1.

U Temeljnom kolektivnom ugovoru u članku 69. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

“Osnovica za plaću utvrđuje se u visini od 2.582,14 kuna bruto za koeficijent složenosti poslova 1,00 s primjenom od 1. siječnja 2007.

Cijena sata rada temeljem osnovice za placu iz stavka 1. ovoga članka za 174 h la mjesečno iznosi 14,84 kuna bruto.

Osnovicu za izračun plaće za 2008. i 2009. ugovorne strane utvrđuju na način da se osnovica iz stavka 1. ovog Članka za svaku od navedenih godina uveća za postotak porasta prosječne bruto-plaće radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine, u odnosu na prosječnu bruto-plaću radnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine,

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka za razdoblje siječanj-lipanj 2007., iznos razlike između osnovice bruto plaće za 2006., od 2.424,54 kune, za koeficijent složenosti poslova 1,00 i utvrdene osnovice bruto plaće za 2007., uvećat će se za 5% i isplatiti radnicima jednokratno.”

Članak 2.

U članku 44. u stavku 3., broj :“40” zamjenjuje se brojem: “38”.

Članak 3.

U članku 47. dodaje se stavak 2., koji glasi:

“Ukupan broj dana godišnjeg odmora po svim osnovama ne može iznositi više od 33 radna dana.”

Članak 4.

Članak 91. mijenja se i glasi:

“Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla gradskim, odnosno međumjesnim javnim prijevozom.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla iz stavka 1. ovoga članka pripada radniku i za razdoblje u kojem ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili ovim ugovorom.

Radniku se osigurava naknada troškova prijevoza na posao i s posla gradskim i međumjesnim javnim prijevozom kupnjom mjesečne, odnosno godišnje karte javnog prijevoza, koja je najpovoljnija za poslodavca.

Ako na određenom području nema organiziranog prijevoza, ili u slučaju nemogućnosti korištenja istog uslijed procesa rada, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz do stajališta gradskog javnog prijevoza

Radnicima kojima je odobreno korištenje službenog vozila od 0-24 sata nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza.

Na pisani zahtjev radnika s invaliditetom poslodavac je dužan radniku isplatiti novčani iznos vrijednosti mjesečne, odnosno godišnje karte.

Ako radnik tijekom trajanja Ugovora o radu promijeni mjesto stanovanja poslodavac mu nije obavezan nadoknaditi uvećane troškove prijevoza na posao i s posla.”

Članak 5.

U članku 186. iza stavka 2. dodaje se novi stavak, koji glasi:

“Odredbe ovog ugovora odnose se i na radnike u trgovačkim društvima Gradska plinara d.o.o. i Vodoprivreda Zagreb d.d.

Članak 6.

Ovaj je Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru sačinjen u šest (6) jednakih primjerka, od kojih svakoj ugovornoj strani pripadaju tri (3).

Članak 7.

Ovaj se Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru primjenjuje od 1. siječnja 2007., osim članaka 2. i 3., koji se primjenjuju od 1. siječnja 2008.

U Zagrebu, 25. srpnja, 2007.

ZA PREGOVARAČKI TIM

KOORDINACIJE SINDIKATA

Vesna Pauković

Jagoda Milidrag Šmid

ZAGREBAČKI VELESAJAM d.o.o., Zagreb, Avenija Dubrovnik 15

koji zastupa direktorica/član Uprave Katja Luka Kovačić i direktor/član Uprave Jadranko

Husarić

SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, SINDIKALNA PODRUŽNICA ZAGREBAČKI

VELESAJAM, Zagreb, Avenija Dubrovnik 15

koji zastupa Glavna sindikalna povjerenica Slavica Lakić

sklopili su dana 18.12.2006. godine slijedeći

DODATAK II

KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZAGREBAČKI VELESAJAM d.o.o. ZAGREB

od 04. srpnja 2002. godine

Članak 1.

Na temelju članka 71. Kolektivnog ugovora za Zagrebački velesajam d.o.o. Zagreb, od 04.07.2002. godine, utvrđuje se novi raspored radnih mjesta po grupama složenosti i pripadajućim koeficijentima.

Stupanjem na snagu novog Pregleda radnih mjesta po grupama složenosti i pripadajućim koeficijentima od 28.12.2006. godine prestaje važiti dosadašnji Pregled radnih mjesta po grupama složenosti i pripadajućim koeficijentima i sve izmjene i dopune donijete u vremenu od 04.07.2002. do 27.12.2006. godine.

Pregled radnih mjesta po grupama složenosti i pripadajućim koeficijentima je sastavni dio ovog Dodatka II Kolektivnom ugovoru za Zagrebački velesajam d.o.o. Zagreb.

Članak 2.

Ovaj Dodatak II Kolektivnom ugovoru za Zagrebački velesajam d.o.o. Zagreb sastavljen je u 4 izvorna primjerka, od kojih svakom potpisniku pripadaju po dva primjerka.

Članak 3.

Ovaj Dodatak II Kolektivnom ugovoru za Zagrebački velesajam d.o.o. Zagreb primjenjuje se od 28.12.2006. godine.

Za Sindikat trgovine Hrvatske Sindikalnu podružnicu ZV Glavna sindikalna povjerenica

Slavica Lakić

Jadranko Husarić 

ANEX 2 RADNIH MJESTA

PO GRUPAMA SLOŽENOSTI I PRIPADAJUĆIM KOEFICIJENTOM