Bolovanje

This page was last updated on: 2023-11-28

Prihod / Plaćeno bolovanje

Plaćeno bolovanje propisuje se Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o radu.

Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu (koju je izdao ovlašteni liječnik) o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.

Radnik može privremeno izgubiti radnu sposobnost ne samo zbog bolesti ili ozljede već i zbog medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena; medicinski potrebne izolacije; komplikacija tijekom trudnoće; pratnje bolesne osobe na liječenje; i njege oboljelog djeteta ili supružnika.

Nema najnižeg mirovinskog staža za ostvarivanje prava na novčane naknade, a utvrđuje ga izabrani liječnik u zdravstvenoj ustanovi za pružanje primarne zaštite tijekom prvog razdoblja nesposobnosti (rok ovisi o naravi nesposobnosti). Dodatno razdoblje nesposobnosti određuje liječničko povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede radnici imaju pravo na punu redovnu naknadu od svojeg poslodavca u određenom vremenskom razdoblju. Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani liječnik koji pruža primarnu zdravstvenu zaštitu u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi. Radnik nema pravo na naknadu za bolest ako se namjerno sam onesposobio ili ako je nesposobnost rezultat njegove nepažnje ili ako ne javi nadležnom liječniku u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti ili namjerno sprječava ozdravljenje ili osposobljavanje za rad.  

Poslodavac isplaćuje naknadu za bolovanje za prva 42 dana odsutnosti s radnog mjesta koja je uzrokovana bolešću. Iznos isplaćene naknade ovisi o kolektivnoj naknadi, no ne može biti niži od zakonom određenog minimuma. Od 43. dana bolesti/odsutnosti pa nadalje, naknadu za bolovanje isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). U nekim se slučajevima naknada može isplatiti preko Fonda od prvog dana nenazočnosti (njega bolesnog djeteta ili supružnika, komplikacije u trudnoći itd.).

Naknada za bolovanje temelji se na prosječnoj neto plaći u razdoblju od šest mjeseci koji prethodi mjesecu u kojem je radnik bio bolestan (osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade). Naknada za bolovanje iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće ako je bolest posljedica rata, njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, zbog transplantacije živog tkiva i organa, u slučaju medicinske izolacije i komplikacija tijekom trudnoće. U svim drugim slučajevima naknada za bolovanje iznosi 70% od osnovice za naknadu plaće.

Naknada za bolovanje isplaćuje se u cijelosti do oporavka ili do osamnaest mjeseci, ovisno što nastupi ranije. Nakon tog razdoblja naknada se smanjuje za 50 %. Međutim, nema smanjenja naknade za određene teške bolesti.

U slučaju njege članova uže obitelji, trajanje naknade za bolovanje varira od 40 do 60 dana (ovisno o dobi djeteta).

Izvori: članci 36. - 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013); članci 37. - 40. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Besplatna zdravstvena njega

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju uređuje obvezno zdravstveno osiguranje radnika u Hrvatskoj.  Svaki je radnik pokriven socijalnim osiguranjem od dana početka rada. Poslodavac mora upisati radnike u evidenciju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i dostaviti radniku primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Poslodavac mora obavijestiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje o svim relevantnim promjenama, te je odgovoran i za upravljanje plaćanjima doprinosa za socijalno osiguranje. Obvezno zdravstveno osiguranje općenito osigurava besplatnu liječničku pomoć koju pruža veliki broj liječnika i bolnica koje su sklopile sporazum s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Javne i privatne zdravstvene ustanove koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje pružaju zdravstvene pogodnosti. Pogodnosti uključuju primarno i specijalističko liječenje, hospitalizaciju, ortopedska i druga pomagala, stomatološke usluge, odobrene lijekove, laboratorijske usluge, njegu rodilja, usluge preventivne zaštite, hitne pomoći, usluge rehabilitacije, aparate i prijevoz.

Obvezno zdravstveno osiguranje pokriva djelomične troškove liječenja. Osigurane osobe bez dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćaju 20 % stvarnih troškova zdravstvene zaštite i najmanje minimum prema planu u zakonu. Medicinske usluge besplatne su za djecu mlađu od 18 godina, osobe s niskim prihodima, osobe s invaliditetom kojima je potrebna stalna pomoć i darivatelje organa. Medicinske pogodnosti također su dostupne i za uzdržavane članove obitelji radnika.

Izvori: članak 19. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013); članak 14. stavak 5. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022 

Sigurnost zaposlenja

Zakon o radu sadrži provedbe sigurnosti zaposlenja bolesnih radnika.

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Poslodavcima je zabranjeno otkazati ugovor o radu radniku koji nije u stanju obavljati posao zbog svojeg zdravstvenog stanja. Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti i privremeno je nesposoban za rad zbog liječenja, odnosno oporavka, sve dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja, odnosno oporavka. Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi drugi sličan ili odgovarajući posao. Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi odgovarajući posao ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. U sporu između radnika i poslodavca, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući. Invalidni radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

Poslodavac radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad može otkazati ugovor o radu isključivo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Suglasnost dodjeljuje radničko vijeća ako poslodavac dokaže da je učinio sve kako bi radniku osigurao odgovarajući posao ili ako poslodavac dokaže da je radnik odbio prihvatiti ponudu za posao za obavljanje posla koji odgovara njegovim sposobnostima, u skladu sa stručnim izvješćem i mišljenjem ovlaštene osobe odnosno tijela. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku ili ako nema radničkog vijeća, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji se nije vratio na posao nakon završetka liječenja i oporavka, ima pravo na otpremninu u iznosu koji je najmanje dvostruko veći od iznosa na koji bi inače imao pravo.

Radnik koji neopravdano odbije ponuđene poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

Izvor: članci 37.-43., članak 117. i članak 121. stavak 4. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Zakoni

  • Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
  • Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 137/2013) / Law on Compulsory Health Insurance (Official Gazette No. 137/2013)
Loading...