Sindikati

This page was last updated on: 2023-11-28

Slobodno pridruživanje i osnivanja Sindikata

Slobodno pridruživanje jamči se Ustavom Republike Hrvatske i uređuje Zakonom o radu.

Prema Ustavu, "Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom."

Radnici (kao i njihovi poslodavci) imaju pravo, bez ikakve razlike i po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, ili udrugu poslodavaca, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. Poslodavci imaju pravo slobodno stupati ili istupati iz tih udruga. Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge.

Sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba. Udrugu poslodavaca mogu utemeljiti najmanje tri pravne osobe ili punoljetne poslovno sposobne fizičke osobe. Naziv udruge, odnosno udruge više razine, mora se jasno razlikovati od naziva već registriranih udruga, odnosno udruga više razine. Slanjem zahtjeva nadležnom uredu udruga se upisuje u registar. Zahtjevu za upis moraju se priložiti sljedeći dokumenti: odluka o utemeljenju, zapisnik skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i članova izvršnog tijela, te imena i prezimena osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje udruge.

Radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu. Nije dopušteno sklopiti ugovor o radu s određenim radnikom pod uvjetom da on ne stupi u sindikat, odnosno pod uvjetom da istupi iz sindikata; ili otkazati ugovor o radu ili na drugi način staviti radnika u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zbog njegova članstva u sindikatu ili sudjelovanja u sindikalnim djelatnostima izvan radnoga vremena, a uz suglasnost poslodavca i za vrijeme radnoga vremena.

Izvor: članak 43. Ustava Republike Hrvatske (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 76/2010); članci 165.-175. i članak 186. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Sloboda kolektivnog pregovaranja

Pravo na kolektivno pregovaranje jamči se Zakonom o radu. Pravni položaj kolektivnih ugovora priznat je prema Ustavu.

Zakon o radu jamči pravo radnika na kolektivno pregovaranje. Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Kolektivni ugovor je dobrovoljni ugovor između radnika / sindikata i poslodavca ili udruge poslodavaca. Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor.

Kolektivno pregovaranje se trenutno odvija na razini i cijelog poslovnog područja i pojedinačne tvrtke/organizacije. Trenutno nema bilo kakvih sporazuma koji bi obuhvatili cjelokupno gospodarstvo, iako postoji tročlani odbor za ekonomiju i društvo (Gospodarsko-socijalno vijeće – GSV) koji ujedinjuje sindikate, zaposlenike i vladu te igra važnu ulogu.

Kolektivni ugovori sastavljeni se u pisanom obliku. Stranke kolektivnog ugovora i osobe na koje se on primjenjuje dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe. U slučaju povrede obveze iz kolektivnog ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete. Osobe koje predstavljaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisano ovlaštenje za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Kolektivni ugovor može se sklopiti na određeno ili na neodređeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje dulje od pet godina. Kolektivni ugovor mora se predati ministarstvu i obznaniti javnosti. Ministar propisuje način njegove objave.

Kolektivni sporazumi koji obuhvaćaju cijelu državu ili više od jedne od 21 županija RH (uključujući glavni grad Zagreb) moraju biti prijavljene u središnjem uredu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Sporazumi koji obuhvaćaju zaposlenike na području samo jedne županije moraju biti prijavljeni u toj županiji.

Zakon o radu predviđa utemeljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) u svrhu definiranja i provedbe koordiniranih aktivnosti kojima je cilj zaštititi te promovirati ekonomske i društvene interese i zaposlenika i poslodavaca kako bi bila ostvarena koordinacija ekonomskih, društvenih i razvojnih politika te kako bi kolektivni sporazumi bili lakše sklapani i provođeni te bili usklađeni s mjerama ekonomske, socijalne i razvojne politike. Vijeće je tročlane prirode te se sastoji od po četiri člana svake od skupina radnika i poslodavaca te od šest članova iz vlade. GSV djeluje kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje joj pruža mišljenja, prijedloge te procjene vezano za javnu politiku ili zakone koji utječu na tržište rada. Vijeće je utemeljeno i njegov rad je određen sporazumom svih članova.

GSV prati učinke ekonomske i društvene politike i podnosi prijedloge vladi, poslodavcima i sindikatima u području „koordinirane politike cijena i plaća“ te uz to komentira prijedloge zakona iz područja društva i radnog zakonodavstva. Također identificira moguće posrednike u svrhu rješavanja sukoba.

Izvor: članak 57. Ustava Republike Hrvatske (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 76/2010); članci 192.-204. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022); Sporazum O Osnivanju Gospodarsko-Socijalnog Vijeća

Pravo na štrajk

Pravo na štrajk jamči se Ustavom i uređuje Zakonom o radu.

U skladu s člankom 61. Ustava, pravo na štrajk jamči se svima osim što se u oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može ograničiti.

U skladu s člankom 205. Zakona o radu, sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.

Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren, a štrajk solidarnosti poslodavcu kod kojeg se taj štrajk organizira. U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka te način njegova provođenja. Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.  

Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk. Isključenje s rada ne smije započeti prije isteka roka od osam dana od dana početka štrajka. Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku.

Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o proizvodno-održavajućim i nužnim poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada. Radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću, mogu se umanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Poslodavac ne smije staviti radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku. Radniku se može otkazati ugovor o radu samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu sa zakonom, ili ako za vrijeme štrajka počini neku drugu tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku.

Izvor: članak 61. Ustava Republike Hrvatske (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 76/2010); članak 205. i članci 213.-220. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Zakoni

  • Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
  • Ustava Republike Hrvatske (zadnje izmijenjen u Narodnim novinama br. 76/2010) / Constitution of the Republic Of Croatia (last amended by Official Gazette No. 76/2010)
  • Sporazum O Osnivanju Gospodarsko-Socijalnog Vijeća / Agreement on the Establishment of the Economic and Social Council
Loading...