Sigurnost Zaposlenja

This page was last updated on: 2023-11-28

Pisane pojedinosti o radu

Zakon o radu sadrži odredbe koje se odnose na pisane ugovore o radu i pisane pojedinosti o radu.

Ugovori o radu moraju biti sastavljeni u pisanom obliku, međutim, čak ni usmeni ugovor ne utječe na postojanje i valjanost ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu (pojedinosti o radu) o sklopljenom ugovoru o radu. Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o pojedinostima o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda (pojedinosti o radu) o sklapanju ugovora o radu sadrži sljedeće osnovne podatke: strane ugovora, njihovo prebivalište (domicil) odnosno sjedište; mjesto rada; naziv posla i opis; dan početka rada; očekivano trajanje ugovora (u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme); trajanje godišnjeg odmora i način određivanja trajanja toga odmora; otkazni rok i način određivanja otkaznih rokova; osnovna plaća, dodaci na plaću te razdoblja isplate primanja; trajanje redovitog radnog dana ili tjedna. Za određene uvjete iz ugovora o radu u dokumentu se može uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. U okviru reforme 2022. godine, popis obveznih odredbi ugovora o radu proširen je te sada uključuje, između ostalog, odredbe o sljedećem: bruto plaća, osnovna plaća, naknade i drugi dodaci te intervali i rokovi plaćanja. Ugovor o radu mora sadržavati trajanje radnog dana ili tjedna u satima te radi li zaposlenik puno ili skraćeno radno vrijeme. Ugovor mora imati datum sklapanja ugovora o radu i datum početka rada.

Ako radnik sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalni sezonski posao, ugovor o radu mora sadržavati sljedeće podatke: uvjete i vrijeme za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje; rok u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni; rok (koji ne može biti kraći od osam dana) u kojem se radnik izjašnjava o svojoj dostupnosti za iduću sezonu.

Ako se ugovor o radu sklapa za obavljanje posla u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca (npr. kod kuće radnika), mora sadržavati sljedeće odredbe: dnevno, tjedno ili mjesečno razdoblje obvezne nazočnosti radnika na radnom mjestu; rokove, vrijeme i način nadzora rada te kvalitetu posla obavljenog od strane radnika; strojeva, alate i opremu potrebnu za obavljanje posla koje je radnik dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabu vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadu troškova u vezi s time; naknadu troškova za obavljanje posla; te način osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Ako se radnika privremeno upućuje na rad u neku drugu zemlju, ugovor o radu mora sadržavati sljedeće podatke: trajanje rada u inozemstvu; raspored radnog vremena; neradne dane i blagdane; novčanu jedinicu u kojoj će se isplaćivati plaća; druga primanja u novcu i naravi; te uvjete vraćanja u zemlju.

Dopune i izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom objavljene su u Narodnim novinama br. 2/15.

Ministarstvo rada i umirovljenika je u 2014. godini izdalo zakon u vezi sa zapošljavanjem osoba s invaliditetom. Cjelokupan zakon je dopunjen i izmijenjen kroz izdanje Narodnih novina 2/15. Prije toga, slijedeći Pravilniko utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kvota je ovisila o vrsti djelatnosti kojom se poslodavac bavi. No, sada kada su stigle dopune i izmjene, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 zaposlenika moraju imati najmanje 3% zaposlenika s invaliditetom (u odnosu na ukupan broj zaposlenika), bez obzira na vrstu djelatnosti. Ako poslodavac vjeruje da bi pojedini posao zbog posebnih radnih okolnosti trebao biti izuzet iz sustava kvota, mora zatražiti odobrenje odZavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Izvori:§10 i 14-18 Zakona o radu 2014 (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022); Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine", br. 157/13 i 152/14)

Ugovori o radu na određeno vrijeme

Zakonom o radu uređuju se ugovori o radu na određeno vrijeme.

Ugovori o radu obično se sklapaju na neodređeno vrijeme (ugovori o radu na neodređeno vrijeme), osim ako u ugovoru o radu nije drukčije određeno. Ugovorom o radu na određeno vrijeme zasniva se radni odnos čiji je prestanak unaprijed utvrđen zbog objektivnih razloga koji su opravdani određenim rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Prema izmijenjenom zakonu, maksimalno trajanje jednog ugovora na određeno vrijeme, uključujući njegova obnavljanja ili produljenja, određeno je na tri godine. Maksimalni broj uzastopnih sporazuma je tri, a poslodavac mora imati objektivne razloge za sklapanje ugovora na određeno vrijeme. Međutim, može se napraviti iznimka ako je potreba za ugovorom na određeno vrijeme posljedica nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

 Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti na razdoblje od tri godine (trideset šest mjeseci) ako je to opravdano objektivnim razlozima koji proizlaze iz privremenih obilježja rada na određeno vrijeme, posebno radi pridržavanja određenih rokova, obavljanja određenog zadatka ili nastupanja određenog događaja. Ukupno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme ne smije biti dulje od tri godine za zamjenu privremeno nenazočnih radnika ili zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom. Važno je napomenuti, međutim, da se trogodišnji rok ne primjenjuje na prvi ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen s radnikom.

Iako u Zakonu o radu nije jasno određen broj produljenja, maksimalna duljina ugovora o radu na određeno vrijeme, uključujući produljenja, iznosi tri godine. Radni odnos smatra se stalnim ako je razmak između dva ugovora o radu na određeno vrijeme kraći od dva mjeseca. Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Svaka izmjena ugovora o radu na određeno vrijeme koja utječe na ugovoreno trajanje toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.

Poslodavci su dužni s radnicima s kojima su sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme postupati na jednak način kao i s radnicima s kojima su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme te osigurati iste uvjete rada. Poslodavci su dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Izvori: članci 11. - 13. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Probni rad

Cilj je probnog rada procijeniti odgovara li radnikovo zdravlje, znanje, vještine, sposobnosti i osobne karakteristike razini potrebnoj za obavljanje posla. Probni rad ne smije trajati dulje od šest mjeseci (sto osamdeset dana). Ako je radnik bio onemogućen u obavljanju posla tijekom tih šest mjeseci (zbog bolesti, rodiljnog ili roditeljskog dopusta), probni se rok može produžiti pod uvjetom da stvarna duljina probnog razdoblja ne smije biti veća od šest mjeseci. Također se može smanjiti za ugovor o radu na određeno vrijeme, međutim proporcionalno trajanju tog ugovora. I radnik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu tijekom probnog razdoblja ili nakon neuspješnog završetka probnog roka, uz otkazni rok od najmanje 7 dana. Ako je poslodavac nezadovoljan radom radnika i želi raskinuti ovu vrstu ugovora, mora to učiniti najkasnije posljednjeg dana probnog roka.

Zakon ne razlikuje različite vrste poslova i jedna vrsta probnog rada primjenjuje se na sve vrste poslova.

Izvori: članak 53. Zakona o radu iz 2014. (Službeni glasnik br. 93/2014, posljednji put izmijenjen službenim glasnikom br. 151/2022)

Zakoni

  • Zakona o radu iz 2014. (Narodne novine br. 93/2014) / Labour Code 2014 (Official Gazette No. 93/2014)
  • Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (Narodne novine br. 130/2011) / Act on Public Holidays, Commemoration Days and Other Holidays (Official Gazette No. 130/2011)
Loading...