SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2., zastupan po Zlatici Štulić, predsjednici i REPUBLIČKI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE, Zagreb, Kneza Mislava 11, zastupan po Mariji Jukić, predsjednici IO RSRH (dalje u tekstu: Sindikati) s jedne strane,
i
HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 72, koju zastupa predsjednik Uprave Ignacije Čutura (dalje u tekstu: Poslodavac) s druge strane
zaključili su 1.8.2023. godine
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (dalje u tekstu: Ugovor) se uređuju prava i obaveze ugovornih strana, te pitanja iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
Članak 2.
Ovaj Ugovor primjenjuje se na članove Sindikata potpisnike ovog Ugovora.
Ovaj Ugovor primjenjuje se na sve radnike Hrvatske Lutrije d.o.o. na području Republike Hrvatske, koji imaju zasnovan radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom.
Članak 3.
Prema odredbama ovog Ugovora Poslodavac je pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je fizička osoba, koja obavlja određene poslove za Poslodavca, na temelju Ugovora o radu.
II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU
1. Zasnivanje radnog odnosa
Članak 4.
Radni odnos zasniva se Ugovorom o radu.
Ugovor o radu je sklopljen kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora.
Ugovor o radu mora se sklopiti prije početka rada.
Kod ponude novog ili izmjene postojećeg Ugovora o radu, radniku se mora ostaviti primjereni rok za prihvat ponude.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani Ugovor o radu mora sadržavati odredbe o:
1. strankama i njihovu osobnom identifikacijskom broju te prebivalištu, odnosno sjedištu
2. mjestu rada, a ako zbog prirode posla ne postoji stalno ili glavno mjesto rada ili je ono promjenjivo, podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati
3. nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4. datumu sklapanja ugovora o radu i datumu početka rada
5. tome sklapa li se ugovor na neodređeno ili na određeno vrijeme te o datumu prestanka ili očekivanom trajanju ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja trajanja toga odmora
7. postupku u slučaju otkazivanja ugovora o radu te o otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja otkaznih rokova
8. brutoplaći, uključujući brutoiznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo
9. trajanju radnog dana ili tjedna u satima
10. tome ugovara li se puno radno vrijeme ili nepuno radno vrijeme
11. pravu na obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje iz članka 54. Zakona o radu, ako ono postoji
12. trajanju i uvjetima probnog rada, ako je ugovoren.
Iznimno Poslodavac i radnik mogu ugovoriti pravo radnika da slobodno odredi svoje mjesto rada, na način reguliran Zakonom o radu.
Umjesto pojedinih uglavaka koje predviđa Zakon o radu, može se u Ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Kolektivni ugovor ili Pravilnik Poslodavca koji uređuje ta pitanja.
2. Uvjeti za sklapanje Ugovora o radu
Članak 5.
Poradi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Poslodavac može prije sklapanja Ugovora o radu uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima za obavljanje kojih je po Pravilniku ministra nadležnog za rad potrebno prethodno ispitivanje, odnosno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, a na teret Poslodavca.
Članak 6.
Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova.
Provjera sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti za poslove za koje je posebnim Pravilnikom Poslodavca, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa propisano radno iskustvo ili stručna sprema.
Članak 7.
Radnik je dužan stupiti na rad na dan određen Ugovorom o radu.
Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti uvid u pravilnike Poslodavca, odnosno ovaj Kolektivni ugovor, kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.
Članak 8.
Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima i radnim zadacima određenoga radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa, te zaštitom na radu.
Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojega za to odredi neposredni rukovoditelj.
3. Probni rad
Članak 9.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Trajanje probnog rada određuje se Ugovorom o radu i ne smije se odrediti u trajanju dužem od šest mjeseci.
Iznimno, razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust.
Trajanje probnog rada može se produžiti razmjerno dužini trajanja nenazočnosti na probnom radu tako da ukupno trajanje probnog rada prije i nakon njegova prekida ne može biti duže od šest mjeseci.
Probni rad za radnike koji su zasnovali radni odnos utvrđuje se u sljedećem trajanju:
• četiri mjeseca – SSS
• pet mjeseci – VŠS, BACC (najmanje 180 ECTS)
• šest mjeseci – VSS, MAG (najmanje 300 ECTS)
Članak 10.
Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopljen ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada.
Otkazni rok za radnike koji nisu udovoljili za vrijeme probnog rada iznosi najmanje tjedan dana.
4. Pripravnici
Članak 11.
Radnici koji su završili III., IV., V., VI., VII. i VIII. stupanj stručne spreme, a nemaju radno iskustvo mogu zasnovati radni odnos kao pripravnici.
Dužina pripravničkog staža utvrđuje se u različitom trajanju s obzirom na stupanj stručne spreme, kako slijedi:
▪ 6 mjeseci- za pripravnike sa srednjoškolskom naobrazbom (za poslove/radna mjesta trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme),
▪ 9 mjeseci- za pripravnike s višom naobrazbom (završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine – univ.bacc ili završeni preddiplomski stručni studij u trajanju manje od tri godine – za poslove/radna mjesta petog i šestog stupanja stručne spreme),
▪ 12 mjeseci- za pripravnike s visokom naobrazbom (završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij – mag za poslove/radna mjesta sedmog i osmog stupnja stručne spreme).
Pripravnik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o potrebi i odluci Poslodavca.
Članak 12.
Pravilnik o radu regulira način praćenja i ocjenjivanja pripravnika.
Provjeru znanja i sposobnosti pripravnika, u vidu stručnog ispita prije isteka roka pripravničkog staža provodi stručna tročlana komisija, koja se sastoji od dva člana i mentora, a koju imenuje Poslodavac.
Članak 13.
Najmanje jedan član komisije i mentor iz članka 12. ovog Ugovora moraju imati najmanje onaj stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja koji ima i pripravnik čije znanje i sposobnosti se provjeravaju.
Pripravnički staž može se na prijedlog mentora uz suglasnost komisije skratiti, i to najviše na polovinu vremena utvrđenog Ugovorom o radu.
Članak 14.
Pripravnik ne može samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava.
Pripravnik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom kao i drugi radnici ako ovim Ugovorom, drugim Ugovorom ili Ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Članak 15.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati Ugovor o radu.
5. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 16.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.
Ako Ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
6. Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 17.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena. Pod objektivnim razlozima smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
Članak 18.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.
Članak 19.
Poslodavac može s radnikom sklopiti najviše 3 (tri) uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od 2 (dvije) godine.
Prekid kraći od tri mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od dvije godine iz stavka 1. ovoga članka.
7. Obavljanje drugih poslova
Članak 20.
Zbog izvanredne potrebe posla i organizacije rada te drugih izvanrednih okolnosti, radnik je dužan na osnovi pisanog naloga Poslodavca obavljati i druge poslove istog stupnja stručne spreme koji bitno ne odstupaju od poslova za koje je zaključio Ugovor o radu, dok traju izvanredne okolnosti.
U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I DOSTOJANSTVA RADNIKA
Članak 21.
Poslodavac je dužan primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.
Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način.
Poslodavac će ugovoriti sistematske preglede koji sadržavaju pregled liječnika i minimalno osnovni paket dijagnostičkih pretraga poput laboratorijskih pretraga, UZV pojedinih organa, te dodatnih pretraga za žene (ginekološka obrada) odnosno za muškarce (pregled prostate), uz dva specijalistička pregleda po preporuci liječnika, odnosno ugovoriti policu dodatnog zdravstvenog osiguranja koja će uključivati sistematske zdravstvene preglede i to svake dvije godine.
Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija informirati radnike, odnosno povjerenika zaštite na radu o tehnološkim značajkama i mogućim utjecajima tehnologije na zdravlje i sigurnost radnika.
Članak 22.
Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće ili neizbježne opasnosti (prepadi, pljačke, razbojništva i sl.) napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije zbog svoga postupka biti doveden u lošiji položaj i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica.
Članak 23.
Poslodavac ima na području zaštite na radu prvenstveno sljedeće obveze:
•na temelju Procjene opasnosti radih mjesta osigurati zaštitnu radnu odjeću i obuću radnicima na radnim mjestima na kojima je utvrđena obveza uporabe istih,
•prilagoditi posao svakom radniku izborom sredstava za rad i izborom radnih tehnoloških postupaka, kao i smanjivanjem štetnih utjecaja na zdravlje radnika,
•prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu,
•zamjenjivati opasne s bezopasnim ili manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije,
•razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline,
•osigurati klimatizaciju radnog prostora u ljetnim mjesecima,
•organizirati testiranje i cijepljenje zainteresiranih radnika protiv zaraznih bolesti,
•savjetovati se s radnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija.
Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja radnika na radu provode se na trošak Poslodavca.
Svaki radnik obvezan je brinuti o osobnoj zaštiti i zdravlju u skladu sa svojom osposobljenošću, te pisanim i usmenim uputama Poslodavca.
Poslodavac je obvezan osigurati korištenje sanitarnog čvora radnicima koji rade u kiosku i na prodajnom mjestu koje u svom sklopu nema sanitarnog čvora.
Članak 24.
Poslodavac je dužan osigurati prijenos novca s prodajnog mjesta u pravilu nakon jutarnje smjene ili ga osigurati na drugačiji način, ukoliko iznosi premašuju zakonom propisane iznose koji se mogu prenositi putem teklića. Svaki će radnik prilikom zapošljavanja ili kod promjena uputa o nošenju novca, dobiti jasne pisane upute.
Članak 25.
U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik radnika ima prava i dužnosti:
•sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada i uvođenju nove tehnologije,
•biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,
•primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu,
•izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji će povjerenik prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor,
•pozvati inspektora u nadzor ako ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac propušta ili odbija otkloniti opasnost,
•obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad,
•staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,
•svojom aktivnošću poticati ostale radnike na siguran način rada.
1. Zaštita dostojanstva
Članak 26.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja od strane Poslodavca, nadređenih osoba, suradnika i ostalih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.
Uznemiravanje ili spolno uznemiravanje teža je povreda radne obveze koja za posljedicu ima otkaz Ugovora o radu.
Radnik koji smatra da je prema njemu činjeno protivno odredbi stavka 1. ovog članka ima pravo uložiti pritužbu osobama zaduženima za primanje i rješavanje pritužbi, što može učiniti osobno, preko Radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika.
U društvu se moraju imenovati osobe za zaštitu dostojanstva oba spola.
Rok za rješavanje pritužbe je najkasnije osam dana od dana zaprimanja ili saznanja za pritužbu. Pritužbe se rješavaju sukladno odredbama pravilnika o radu.
Sve osobe koje sudjeluju u postupku primanja i rješavanja pritužbi dužne su čuvati tajnost podataka koje pritom saznaju.
2. Zaštita privatnosti
Članak 27.
Poslodavac je dužan štititi privatnost radnika sukladno Zakonu.
Radnik koji ne dostavi potrebne podatke ili ne prijavi promjenu podataka ili preda neistinite podatke snosi štetne posljedice (neisplata troškova prijevoza, upozorenje, otkaz ugovora o radu i sl.).
Poslodavac uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća imenuje osobu koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa Zakonom.
IV. RADNO VRIJEME
1. Tjedno radno vrijeme
Članak 28.
Puno radno vrijeme svih radnika, uključujući i odmor (stanku) iznosi 40 sati tjedno.
Raspored radnog vremena Poslodavac mora u pisanom obliku staviti na uvid radnicima najmanje tjedan dana unaprijed.
Poslodavac je obvezan voditi evidenciju prisutnosti na radu, koja radniku i Radničkom vijeću na njihov zahtjev treba biti predočena na uvid.
Članak 29.
Raspored redovnoga tjednoga radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak dnevnoga radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora utvrđuje Poslodavac nakon savjetovanja s Radničkim vijećem.
40-satni radni tjedan se mora raspodijeliti na odgovarajuću satnicu, po organizacijskim jedinicama.
Pripremne radnje za otvaranje i zatvaranje prodajnih mjesta uključene su u puno dnevno radno vrijeme i ne smiju prelaziti 40-satni radni tjedan. Ako prelaze, vode se i obračunavaju kao prekovremeni rad.
Plan godišnjeg fonda sati izrađuje se u skladu s tjednim fondom sati utvrđenim ovim Ugovorom.
2. Prekovremeni rad
Članak 30.
Svako odstupanje od utvrđenoga radnog vremena, a do kojeg je došlo na temelju pisanog naloga Poslodavca i koje nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad.
Rad koji je obavljen izvan propisanog radnog vremena bez pisanog naloga neposredno nadređenog ne smatra se prekovremenim radom.
Uz pisanu suglasnost radnika, umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada radnik može koristiti slobodne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1 sat prekovremenog rada je 1 sat i 30 minuta redovnog rada. Na temelju podataka o ostvarenim satima prekovremenog rada, radniku se izdaje odluka o broju slobodnih dana i razdoblju korištenja istih.
3. Preraspodjela radnog vremena
Članak 31.
Ako priroda posla zahtijeva da tijekom jednog razdoblja radno vrijeme traje duže, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena, Poslodavac donosi odluku o preraspodjeli radnoga vremena, uz prethodno savjetovanje s Radničkim vijećem, a dostavlja se radniku najmanje osam dana prije preraspodjele.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije u razdoblju kada traje duže od punog ili nepunoga radnog vremena uključujući i prekovremeni rad, trajati duže od četrdeset osam sati tjedno.
Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojemu traje duže od punoga ili nepunoga radnog vremena može trajati najdulje četiri mjeseca.
4. Noćni rad i rad u smjenama
Članak 32.
Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati ujutro sljedećeg dana smatra se noćnim radom.
Prije početka rada i redovito tijekom rada Poslodavac je dužan noćnom radniku omogućiti zdravstvene preglede
Noćni radnik je radnik koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu radnog vremena u noćnom radu.
Poslodavac je pri određivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan osigurati da rad noćnog radnika ne smije trajati duže od osam sati.
Rad u smjenama (smjenski rad) je organizacija rada prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada prema utvrđenom rasporedu, a koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom, poslijepodnevnom ili noćnom dijelu dana uz primjenu propisanog dnevnog fonda sati.
Ako je rad organiziran u smjenama, koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena na način da radnik noću radi uzastopno najviše jedan tjedan.
V. ODMORI I DOPUSTI
1.Tjedni odmor
Članak 33.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor u trajanju od dvanaest sati.
Tjedni odmor u pravilu se koristi nedjeljom i u dan koji nedjelji prethodi ili iza nje slijedi.
Ako radnik zbog izvanrednih okolnosti prirode posla radi u nedjelju, Poslodavac mora radniku osigurati dan tjednog odmora u sljedećem tjednu.
2.Dnevni odmor
Članak 34.
Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno.
3.Stanka
Članak 35.
Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta koja se ubraja u radno vrijeme.
Ako narav posla ne omogućava prekid rada radi korištenja stanke, radnicima koji rade na takvim poslovima, korištenje stanke osigurat će neposredni rukovoditelj na način da se stanka koristi višekratno i da se ne narušava uredno odvijanje poslova radnog mjesta na kojima radnik radi.
4.Godišnji odmor
Članak 36.
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.
Pravo na plaćeni godišnji odmor određuje se u trajanju od najmanje četiri tjedna do najviše 30 radnih dana za radnike koji rade u radnom vremenu raspoređenom na pet radnih dana, odnosno 36 radnih dana za radnike koji rade u radnom vremenu raspoređenom na šest radnih dana.
Godišnji odmor se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena.
Za radnike koji rade u organizacijskim jedinicama u kojima je radno vrijeme raspoređeno na pet radnih dana u tjednu, u dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subota, nedjelja, blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad i dani plaćenog dopusta.
Za radnike koji rade u rade u organizacijskim jedinicama u kojima je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana u tjednu, u dane godišnjeg odmora ne uračunava se nedjelja, blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad i dani plaćenog dopusta.
Iznimno od stavka 3 i 4. ovog članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik trebao raditi na dan blagdana ili neradnog dana, a na svoj zahtjev toga dana koristi godišnji odmor, i taj dan se uračunava u trajanje godišnjeg odmora.
Za svakog radnika utvrđuje se ukupno trajanje godišnjeg odmora tako da se na osnovnih 20 radnih dana za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana u tjednu, odnosno 24 radna dana za radnike kojima je radno vrijeme raspoređeno u šest radnih dana u tjednu pribrajaju dani godišnjega odmora utvrđeni prema sljedećim kriterijima:
a)na osnovi dužine radnog staža radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjega odmora:
GODINE STAŽA TJEDAN |
5-DNEVNI TJEDAN |
6-DNEVNI TJEDAN |
od navršene 1 godine staža do navršenih 5 godina staža |
1 |
2 |
od navršenih 6 godine staža do navršenih 13 godina staža |
2 |
4 |
od navršenih 14 godina staža do navršenih 21 godina staža |
4 |
6 |
od navršene 22 godine staža do navršenih 29 godina staža |
6 |
8 |
od navršenih 30 godine staža na više |
8 |
10 |
b)na osnovi složenosti poslova radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjeg odmora:
- radniku na poslovima visoke stručne spreme -- 4 radna dana
- radniku na poslovima više stručne spreme -- 3 radna dana
- radniku na poslovima srednje stručne spreme -- 2 radna dana
- ostalim radnicima -- 1 radna dana
c)na osnovi zdravstvenoga stanja i socijalnih prilika
- ako je radnik invalid rada ili radnik s tjelesnim oštećenjem većim od 70% -- 3 radna dana
- roditelju djeteta s teškoćama u razvoju do završetka redovitog školovanja -- 3 radna dana
- roditelju djeteta do 15 godina starosti -- 1 radni dan
Kriteriji se primjenjuju kumulativno do maksimalno definiranog broja dana godišnjeg odmora.
Za ostvarivanje prava po osnovi zdravstvenog stanja i socijalnih prilika, radnik je Poslodavcu dužan dostaviti relevantan dokument temeljem kojeg to pravo ostvaruje (rodni list djeteta, nalaz i mišljenje stručnjaka za dijete sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, potvrdu o redovitom školovanju i slično).
Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora utvrđuje Poslodavac uz savjetovanje s Radničkim vijećem.
O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, radnika se mora obavijestiti pisanim putem najmanje 15 dana prije korištenja.
Radnik ima pravo dva dana godišnjeg odmora koristiti kada on to želi, o čemu mora obavijestiti Poslodavca najmanje 3 dana ranije.
5. Plaćeni dopust
Članak 37.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na 7 dana plaćenoga dopusta za važne osobne potrebe, a posebice u svezi:
-zaključenja braka/životnog partnerstva -- 5 dana
-rođenja/posvojenje djeteta -- 5 dana
-smrti člana uže obitelji (supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća, sestre, pastorčad, posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh, maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu) -- 3 dana
-smrti člana šire obitelji (brata, sestre, djeda, bake, roditelja supružnika/životnog partnera) -- 2 dana
-selidba u drugo mjesto -- 2 dana
-selidbe u istom mjestu -- 1 dan
-elementarne/prirodne nepogode -- 3 dana
-teške bolesti člana uže obitelji (roditelji i djeca) izvan mjesta stanovanja -- 3 dana
-radniku djeteta prvašića, na prvi dan škole -- 1 dan
-sudskog ili drugog poziva institucija -- 1 dan
Radnik po osnovi svakog darivanja krvi/krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje ostvaruje pravo na dva plaćena slobodna dana koja koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, odnosno sukladno st. 4. i 5. ovog članka.
O namjeri darivanja krvi radnik je dužan, ako je to moguće, obavijestiti Poslodavca najmanje tri dana unaprijed. Plaćeni dopust za dragovoljno darivanje krvi počinje se koristiti na dan darivanja krvi.
Pravo iz stavka 2. ovoga članka radnik ostvaruje neovisno o opsegu korištenja prava na plaćeni dopust po drugoj osnovi ali ukupan broj dana s ovog osnova ne može premašiti ukupno 6 dana.
Iznimno, zbog osiguranja nesmetanog procesa rada, na pisano obrazloženje neposredno nadređenog, može se odobriti korištenje plaćenog dopusta za darivanje krvi u roku od 30 dana od darivanja, a svakako u tekućoj godini za koju je to pravo stečeno.
Ako se tijekom kalendarske godine ponovi smrtni slučaj člana uže obitelji, radnik ima pravo ponovno odsustvovati s rada uz naknadu plaće, bez obzira na propisano ograničenje iz stavka 1. ovoga članka vezano za maksimalni ukupni broj dana plaćenog dopusta.
Članak 38.
Poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust i više od sedam radnih dana tijekom kalendarske godine, a najviše trideset radnih dana, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za potrebe Poslodavca, te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća, povjereništva radnika za zaštitu na radu i sindikalnog rada.
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.
6. Neplaćeni dopust
Članak 39.
Poslodavac može radniku, na njegov pisani i obrazloženi zahtjev, odobriti neplaćeni dopust u trajanju do 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.
U iznimnim slučajevima, Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti neplaćeni dopust u trajanju dužem od 30 dana zbog osobnih potreba.
Pri donošenju odluke o neplaćenom dopustu iz prethodnog stavka, Poslodavac će ocijeniti osnovanost zahtjeva radnika te će odrediti trajanje dopusta, vodeći računa da se time ne utječe na organizaciju rada i ne ometa obavljanje redovitog rada.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze radnika s osnove radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju
Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od 5 radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.
Pod istim kućanstvom smatra se zajednica osoba određena posebnim propisom socijalne skrbi.
Poslodavac može, u svrhu odobravanja prava na dopust za pružanje osobne skrbi, zatražiti od radnika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga osobe iz stavka 5. ovoga članka.
Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi Poslodavac ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.
VI. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU
Članak 40.
Poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću, koja se može sastojati od:
1. osnovne odnosno ugovorene plaće,
2. dodataka,
3. ostalih primitaka.
Plaća iz stavka 1. ovog članka je plaća u bruto iznosu.
Članak 41.
Plaća se isplaćuje jednom mjesečno, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 42.
Plaća, naknada plaće i ostali primici u novcu obračunavaju se i isplaćuju radniku na njegov transakcijski račun.
Javna davanja iz plaće i na plaću uplaćuju se na propisane uplatne račune na način i u rokovima u skladu s propisima o porezima i doprinosima.
Poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
1. obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju,
2. obračun iznosa plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju.
Članak 43.
Poslodavac je obvezan omogućiti radniku po njegovom pisanom zahtjevu, uvid u dokumentaciju o obračunu plaće i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.
Mjerila i kriteriji za obračun plaće ne mogu biti poslovna tajna.
Poslodavac može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka.
1. Osnovna plaća
Članak 44.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i primjerenih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora i predstavlja najniži iznos kojega je Poslodavac dužan isplatiti radniku.
Članak 45.
Osnovna plaća je umnožak osnovice plaće od 371,62 EUR/2.800,00 kn i koeficijenta složenosti utvrđenog za to radno mjesto i ugovoreno Ugovorom o radu, uvećan za stalni dodatak na plaću u iznosu od 85,47 EUR/644,00 kn.
Najnižu osnovnu plaću za najjednostavnije poslove čini osnovica plaće u iznosu od 371,62 EUR/2.800,00 kn pomnožena sa koeficijentom radnog mjesta za najjednostavnije poslove, uvećana za stalni dodatak na plaću u iznosu od 85,47 EUR/644,00 kn.
Najniža osnovna plaća ne može biti manja od iznosa zakonske minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.
Najniža osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnoga radnog tjedna.
Članak 46.
Poslodavac će radniku isplatiti naknadu za topli obrok u neto iznosu od 40,00 EUR/ 301,38 kn počevši s isplatom plaće za kolovoz 2023., odnosno 50,00 EUR/376,73 kn počevši s isplatom plaće za siječanj 2024. pa nadalje.
Prilikom obračuna i isplate naknade za topli obrok uz mjesečnu plaću uzima se u obzir prisutnost na radu u mjesecu za koji se naknada isplaćuje. Ako radnik nije odradio cijeli mjesec, naknada za topli obrok obračunavati će se i isplaćivati razmjerno vremenu provedenom na radu.
Članak 47.
U tarifnom dijelu Pravilnika o organizaciji Društva i sistematizaciji radnih mjesta, koji je Pravilnik donio Poslodavac i na snazi je od 01. 04. 2023., nalaze se Platni razredi koji su sastavni dio ovog Ugovora i u kojima je izvršeno razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, na osnovi složenosti i primjerenih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a prema popisu radnih mjesta – koeficijenata.
Članak 48.
Sindikati i Poslodavac će osnovati povjerenstvo za izradu dokumenta kojim će se regulirati mogućnost napredovanja radnika u kojemu će biti barem jedan predstavnik Sindikata.
Dokument naveden u prethodnom stavku bit će usuglašen do 1.9.2024. godine s datumom primjene 1.1.2025. godine.
2. Stimulativni dio plaće
Članak 49.
Pravilnikom o radu i/ili odlukom Poslodavca mogu se utvrditi mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada.
Radnik će biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada.
3. Dodatak na radni staž
Članak 50.
Dodatak na plaću temeljem radnog staža povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 % i obračunava se na umnožak osnovice plaće od 371,62 eura/2.800,00 kn i koeficijenta složenosti utvrđenog za to radno mjesto i ugovoreno Ugovorom o radu i eventualne dodatke na plaću iz članka 52. ovog Ugovora.
4. Prigodna nagrada radnika
Članak 51.
Radnik ima pravo na pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora (regres za godišnji odmor) i Božićnicu u ukupnom iznosu od 550,00 EUR/4.143,98 kn neto sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, a najviše do maksimalno neoporezivog dijela. Poslodavac će prije isplate Odlukom definirati točan iznos po svakom osnovu.
Regres za godišnji odmor iz prethodnog stavka isplaćuje se najkasnije do 30. lipnja, a Božićnica do 20. prosinca tekuće godine.
Pravo na regres za godišnji odmor radnik ostvaruje kod Poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na prvi dio godišnjeg odmora, a pravo na Božićnicu ostvaruju svi radnici zaposleni na dan isplate.
5. Povećanje plaće
Članak 52.
Osnovna plaća radnika povećava se najmanje:
•za rad noću40%
•za prekovremeni rad50%
•za rad nedjeljom 50%
•za rad u smjenskom radu – u drugoj smjeni 10%
•za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata15%
•za rad u kiosku i prodajnim mjestima bez sanitarnog čvora10%
•za mentoriranje novih prodavača20%
Za sate provedene u pripravnosti (kod neaktiviranog pasivnog dežurstva), radnik ima pravo na dodatak na plaću u iznosu od 5 % pripadajuće osnovne plaće.
Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu Poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio Poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik te isti ima pravo na plaću i povećanje plaće sukladno odredbama ovog članka.
Za rad na dane zakonom propisanih blagdana i neradnih dana, te Uskrsa, radnik ima pravo na iznos plaće uvećane za 150 %.
Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju, osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom nedjelja.
VII. NAKNADA PLAĆE
Članak 53.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio, u sljedećim slučajevima:
•godišnjeg odmora,
•plaćenoga dopusta,
•državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
•za vrijeme prekida rada do kojega je došlo bez krivnje radnika,
•ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite,
•vojne vježbe,
•obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,
•obrazovanja ili osposobljavanja sindikalnog povjerenika,
•traženja novog zaposlenja u vrijeme otkaznog roka,
•sportskih susreta kod Poslodavca.
Članak 54.
U slučaju odsutnosti radnika s rada zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće najmanje u visini 80% od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju.
Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s time da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 80% osnovice iz st. 1 ovoga članka.
Članak 55.
Za rad u Radničkom vijeću predstavnici imaju pravo na naknadu plaće kao da su radili, za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom Poslodavca i Radničkog vijeća.
VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
1. Troškovi prijevoza
Članak 56.
Radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i/ili međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte one vrste javnog prijevoza koja je najpovoljnija za Poslodavca, a sve u skladu s ostalim odredbama ovog članka.
Ako na određenom području odnosno, udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.
Radnici na radnom mjestu prodavača, čija je adresa stanovanja udaljena od mjesta rada manje od jednog kilometra, nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza.
Svi ostali radnici, čija je adresa stanovanja udaljena od mjesta rada manje od dva kilometra, nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza.
Na radnika s tjelesnim oštećenjima donjih ekstremiteta utvrđenih općim propisima ne primjenjuje se odredba prethodnog stavka.
Radnik kojemu je mjesto boravišta/prebivališta udaljeno do 40 kilometara od mjesta rada ima pravo na stvarni trošak do maksimalno 159,27 EUR/1.200,00 kuna.
Radnik kojemu je mjesto boravišta/prebivališta udaljeno više od 40 kilometara od mjesta rada ima pravo na stvarni trošak.
Udaljenost između adrese stanovanja i adrese mjesta rada utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba.
Radnik je dužan dostaviti dokaz službi za obračun plaće te u roku od 30 dana od nastale promjene dostaviti potvrdu o promjeni cijene prijevoza na pojedinoj lokaciji.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla ne pripada radniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za dane kada radnik nije u obvezi dolaska na posao.
Poslodavac može od radnika zatražiti potpisivanje izjave pod punom materijalnom i moralnom odgovornošću o istinitosti podataka dostavljenih Poslodavcu o prijavljenom prebivalištu/boravištu.
2. Dnevnice
Članak 57.
Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji po nalogu Poslodavca, radniku pripada dnevnica u iznosu od 26,55 EUR/200,00 kn, a najviše do maksimalnog iznosa i na način utvrđen Pravilnikom o porezu na dohodak sukladno Odluci Uprave.
Dnevnica se obračunava prema trajanju putovanja, i to:
• puna dnevnica od 12 do 24 sata,
• polovina dnevnice od 8 do 12 sati.
3. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Članak 58.
Radnik kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na nadoknadu troškova najviše do neoporezivog iznosa po prijeđenom kilometru sukladno Pravilniku o porezu na dohodak.
Pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe, određuje Poslodavac.
4. Solidarna pomoć, potpore, premije, darovanja i dr.
Članak 59.
Radnik ili njegova obitelj ima pravo na potporu u sljedećim slučajevima:
• smrti radnika,
• smrti roditelja, djece i supružnika,
• rođenja djeteta,
• zbog invalidnosti od 70% na više, jednom godišnje,
• zbog bolovanja dužeg od 90 dana jednom godišnje.
Radnik ostvaruje pravo na potporu u navedenim slučajevima u visini do maksimalno neoporezivog iznosa sukladno poreznim propisima i na temelju Odluke Poslodavca kojom se jednom godišnje utvrđuju iznosi na koje radnik ima pravo. Odluka se donosi krajem kalendarske godine za iduću godinu odnosno najkasnije početkom tekuće kalendarske godine za tekuću godinu.
Pravo na solidarnu pomoć s osnova navedenih u stavku 1. ovog članka radnik ostvaruje odmah po nastanku okolnosti temeljem kojih ostvaruje pravo na solidarnu pomoć uz predočenje odgovarajućih dokaza.
Članak 60.
Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima:
•za djecu predškolskog uzrasta – godinu dana prije škole 59,73 EUR /450,00 kn,
• za djecu u osmogodišnjoj školi 107,51 EUR/810,00 kn,
• za djecu u srednjoj školi 155,29 EUR/1.170,00 kn,
a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana smrti radnika.
Samohranim roditeljima isplaćuje se novčana pomoć za školovanje djece jednom godišnje, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini, i to:
• za djecu predškolskog uzrasta godinu dana prije škole 119,45 EUR/ 900,00 kn,
• za djecu u osmogodišnjoj školi 212,36 EUR/1.600,00 kn,
• za djecu u srednjoj školi 305,26 EUR/2.300,00 kn.
Samohranim roditeljem smatra se roditelj:
• izvanbračnog djeteta kojemu otac nije utvrđen,
• izvanbračnog djeteta kojemu je otac utvrđen, a majka ostvaruje pravo na dječji doplatak,
• djeteta razvedenih roditelja, a roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ostvaruje pravo na dječji doplatak,
• kojem je bračni drug umro ili je proglašen nestalim.
5. Jubilarne nagrade
Članak 61.
Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni radni staž ostvaren kod Poslodavca:
• 10 godina radnog staža 199,09 EUR/1.500,00 kn neto,
• 15 godina radnog staža 265,45 EUR/2.000,00 kn neto,
• 20 godina radnog staža 331,81 EUR/2.500,00 kn neto,
• 25 godina radnog staža 398,17 EUR/3.000,00 kn neto
• 30 godina radnog staža 464,53 EUR/3.500,00 kn neto,
• 35 godina radnog staža 530,90 EUR/4.000,00 kn neto,
• 40 godina radnog staža 663,62 EUR/5.000,00 kn neto.
U slučaju izmjene propisa isplaćuje se neoporezivi iznos.
6. Otpremnine
Članak 62.
Radniku prigodom odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od najmanje 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih u Društvu u zadnja tri mjeseca koja prethode mjesecu kada radnik odlazi u mirovinu.
Članak 63.
Otpremninu iz članka 62. Poslodavac je dužan isplatiti s posljednjom plaćom.
Članak 64.
Radnik kojemu Poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u Hrvatskoj Lutriji d.o.o., osim u slučaju kada se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu 530,90 EUR/4.000,00 kn neto za svaku navršenu godinu neprekinutog staža u Hrvatskoj Lutriji d.o.o..
7. Dar djetetu
Članak 65.
Poslodavac je dužan osigurati radniku poklon za djecu do 15 godina starosti, u iznosu od 132,72 EUR/1.000,00 kuna, a maksimalno do neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.
8. Dar radniku u naravi
Članak 66.
Radnik ima pravo na prigodni dar u naravi za Uskrs u visini od neto 100,00 EUR/753,45 kn godišnje, a maksimalno do neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, s rokom isplate najkasnije do 30.06.
Članak 67.
Radnik stariji od 60 godina života, a kojemu nedostaje do 2 godina mirovinskog staža za stjecanje prava na punu mirovinu, u slučaju promjene organizacije i sistematizacije radnih mjesta, ima pravo na plaću koja ne može biti manja od plaće radnika predviđene za radna mjesta jednog niže platnog razreda, odnosno od minimalnog koeficijenta propisanog za taj platni razred.
Članak 68.
Ako radnik duže od 30 dana obavlja poslove i radne zadatke za Poslodavca izvan mjesta svog prebivališta, ali i izvan mjesta rada za koje je sklopio ugovor o radu, Poslodavac mu je dužan isplatiti terenski dodatak.
Poslodavac će radniku terenski dodatak isplatiti najmanje u neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku isplate terenskog dodatka, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec.
Ako Poslodavac na svoj trošak osigura radniku smještaj i prehranu na terenu, radnik nema pravo na terenski dodatak.
Ako Poslodavac osigura radniku samo smještaj terenski dodatak iznosi 50 % utvrđenog iznosa, a ako osigura samo prehranu terenski dodatak iznosi 70 %.
Pravo na dnevnice i pravo na terenski dodatak međusobno se isključuju.
Radnik koji je upućen na terenski rad, nema pravo na terenski dodatak ako na relaciji prebivalište – radno mjesto postoji mogućnost redovnog svakodnevnog prijevoza na posao i s posla prometnim sredstvima Poslodavca ili sredstvima javnog prometa.
IX. KOLEKTIVNO OSIGURANJE
Članak 69.
Poslodavac se obvezuje kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja u visini i opsegu utvrđenom odlukom Poslodavca.
Poslodavac je dužan osigurati radnike za slučaj pretrpljenog straha uzrokovanog napadom, prepadom, orobljavanjem, pljačkom za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta. Poslodavac će sklopiti policu osiguranja tako da radniku po osiguranom slučaju bude isplaćena naknada u minimalnom iznosu od 800,00 EUR/6.027,60 kn. Ako bi isplaćena naknada po osiguranom slučaju bila manja od 800,00 EUR/ 6.027,60 kn Poslodavac je dužan radniku isplatiti razliku do punog iznosa naknade. Ova obveza Poslodavca dospijeva u roku 30 dana od usvajanja zahtjeva za naknadu štete po osiguranom slučaju od strane osiguratelja, odnosno u roku određenom pravomoćnom sudskom presudom kojom je odlučeno o zahtjevu na naknadu štete.
X. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU
Članak 70.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Radnici imaju pravo na jednog člana Nadzornog odbora, kao svog predstavnika, kojeg biraju sukladno odredbama Zakona o radu.
XI. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Članak 71.
U slučaju nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika, Poslodavac će se savjetovati s Radničkim vijećem sukladno odredbama Zakona o radu koje upućuju na zbrinjavanje viška radnika.
XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA
Članak 72.
Poslodavac je dužan sindikatima osigurati najmanje sljedeće:
• odgovarajući prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka,
• stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
• obračun i naplatu sindikalne članarine i druge uskrate s plaća putem isplatne liste uz suglasnost radnika i u skladu s uputama Sindikata, te istu doznačiti na žiro-račun Sindikata,
• mogućnost sindikalnog izvješćivanja, umnožavanja i podjela tiska,
• upotrebu e-maila Društva i korištenja podataka s interneta i intraneta,
• trošak mobilnog telefona.
Članak 73.
Sindikati su dužni odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti Poslodavcu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i devet mjeseci nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu, niti smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika.
Članak 74.
Sindikalnom povjereniku Poslodavac mora osigurati uvjete za rad za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na prava i interese članova Sindikata.
Za ostvarivanje prava iz st. 1. ovoga članka Poslodavac je obvezan osigurati pristup podacima i informacijama koje su važne za ostvarivanje toga prava.
Sindikalni povjerenik obvezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja Poslodavca.
Poslodavac je obvezan sindikalnim povjerenicima Sindikata potpisnika ovog Ugovora omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće zbog prisustvovanja sastancima, seminarima, kongresima i sl., prema potrebama.
Sindikati potpisnici ovog Ugovora dužni su Poslodavcu predočiti poziv za sastanak, seminar, kongres i sl. iz stavka 4. ovog članka.
Sindikalni povjerenici i članovi povjereništva Sindikata potpisnika ovog Ugovora dužni su prije obavljanja sindikalnih aktivnosti obavijestiti neposrednog rukovoditelja.
Članak 75.
Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sindikalni povjerenici Sindikata potpisnika ovog Ugovora ostvaruju ovisno o broju članova Sindikata u Društvu, i to tako da za svakog člana Sindikata imaju pravo na tri sata aktivnosti tijekom kalendarske godine.
XIII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA
1. Socijalni mir
Članak 76.
Sindikati će se suzdržavati od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.
Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, Sindikati se ne odriču prava na štrajk.
Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Kolektivnog ugovora.
Iznimno od st. 1. i 2. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika uz poštovanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.
Članak 77.
Sindikati i Poslodavac u slučaju štrajka dogovaraju koji se nužni poslovi ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
2. Izmjene i dopune Ugovora
Članak 78.
Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora. Postupak izmjena ili dopuna pokreće se u pisanom obliku.
Ako druga strana u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijedloga ne dostavi pisano očitovanje o prihvaćanju inicijative za pregovore iz stavka 1., smatra se da ne prihvaća prijedlog.
3. Rješavanje kolektivnih radnih sporova
Članak 79.
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pisanu inicijativu jednog od potpisnika ovog Ugovora.
Mirenje obavlja miritelj s liste Gospodarsko socijalnog vijeća u skladu sa Pravilnikom o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.
4. Tijelo za tumačenje ugovora
Članak 80.
Ugovorne strane po potrebi imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredaba ovog Ugovora i njegovu primjenu.
Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje po tri člana.
Ugovorne strane će imenovati svoje članove u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora.
Tumačenja zajedničkog tijela iz st. 1. ovog članka sastavni su dio ovog Ugovora.
5. Otkaz Ugovora
Članak 81.
Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor, uz poštivanje otkaznog roka od 90 dana, koji teče od dana zaprimanja otkaza.
Razlozi za otkazivanje ovog ugovora su:
– ako se izmjene posebni propisi kojima su uređena pitanja upravljanja i financiranja Poslodavaca,
– ako druga ugovorna strana krši odredbe ovog Ugovora,
– ako se bitno promijene uvjeti poslovanja i materijalni položaj Poslodavca.
Po otkazivanju Ugovora, svaka ugovorna strana može tražiti zaključivanje novoga Ugovora. Ovaj kolektivni ugovor niti jedna strana ne može otkazati prije 30.6.2024.
Članak 82.
Ugovorne strane će započeti pregovore o novom kolektivnom ugovoru najkasnije 60 dana prije isteka postojećeg. Dok traju pregovori, odnosno 60 dana po isteku Kolektivnog ugovora, isti će se primjenjivati.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 83.
Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca.
Opći akti Poslodavca moraju biti u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.
Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije 120 dana od dana potpisivanja Ugovora, odnosno po dogovoru potpisnika.
Članak 84.
Kolektivni ugovor zaključuje se na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri) godine i primjenjuje se od dana potpisivanja ugovora.
za Hrvatsku Lutriju d.o.o. za Sindikat trgovine Hrvatske
Ignacije Čutura, predsjednik Uprave Zlatica Štulić, predsjednica
za Republički sindikat radnika Hrvatske
Marija Jukić, predsjednica IO