KOLEKTIVNI UGOVOR

Konzum plus d.o.o. Marijana Čavića 1a, Zagreb, kojeg zastupa predsjednik uprave Zoran Mitreski i član uprave Uroš Kalinić (dalje u tekstu: Poslodavac) sjedne strane

i

SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, Trg Kralja Krešimira IV/2, Zagreb, kojeg zastupa predsjednica Zlatica Štulić

sklopili su u Zagrebu dana 19.02.2021. godine:

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obveze ugovornih strana u području radnih odnosa, a osobito zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme, odmori i dopusti, plaće i naknade plaća radnika, materijalna i druga prava radnika, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, prava i obveze ugovornih strana i način rješavanja sporova, sklapanje ugovora, uvjeti, rokovi i način otkazivanja ovog ugovora, upis ugovora u registar i javna objava ugovora.

Pravilnikom o radu Poslodavac zasebno utvrđuje sistematizaciju radnih mjesta, vrednovanje pojedinih poslova na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na istima i ostala prava i obveze radnika iz radnog odnosa koji nisu utvrđeni ovim ugovorom.

Članak 2.

Pod pojmom radnik u smislu ovog ugovora podrazumijevaju se svi radnici koji su zaposleni na neodređeno i određeno vrijeme s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom kod Poslodavca.

Odredbe ovog ugovora obvezuju ugovorne strane, a primjenjuju se na sve radnike zaposlene kod Poslodavca.

Ovaj ugovor ne odnosi se na radnike koji rade na poslovima menadžmenta sukladno unutarnjoj organizaciji društva i sadržaju ugovora o radu s managerskom klauzulom.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se na području Republike Hrvatske.

Članak 3.

Ako će nakon sklapanja ovog ugovora neko pravo radnika ili uvjeti rada, drugim aktom kod Poslodavca ili pisanim sporazumom između Radničkog vijeća i Poslodavca biti utvrđeni povoljnije od utvrđenih prava ovim ugovorom, primijenit će se konkretne povoljnije odredbe za radnika.

Prava i obveze utvrđene ovim ugovorom ne mogu se umanjiti jednostranim aktom Poslodavca.

Članak 4.

Ugovorne strane suglasne su da u uređivanju odnosa ovim ugovorom primjenjuju načela zakonitosti i poštivanja unaprijed utvrđenih p'ravila. Ugovorne će se strane posebno zalagati za ostvarivanje slijedećih načela: uzajamnog uvažavanja i informiranja, rješavanja problemaJ međusobnim pregovorima, pridržavanja preuzetih obveza slijedom odredbi potpisanog ugovora.

Ugovorne strane dužne su se zalagati za poštivanje odredaba ovog ugovora i za njegovu pravilnu provedbu.

Ugovorne strane dužne su prvenstveno neposrednim pregovorima riješiti sva međusobno sporna pitanja.

Za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora Sindikat će se suzdržavati od štrajka samo ako se sve odredbe ovog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima.

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, dopušten je štrajk solidarnosti ako ga organizira Sindikat. Sindikat organizator štrajka solidarnosti dužan je pravodobno najaviti Poslodavcu organiziranje štrajka solidarnosti.

ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 5.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se zaposli (radnik) u skladu s odredbama posebnih zakona.

Radni odnos zasniva se temeljem ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme u pisanom obliku.

Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i radne sposobnosti radnika. Svaki je radnik obvezan poslove preuzete ovim ugovorom obavljati savjesno i stručno prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba u skladu s opisom poslova, naravi i vrstom radnog mjesta, a Poslodavac je obvezan za izvršeni rad isplatiti plaću te ostala utvrđena novčana prava.

Ugovor o radu je sklopljen kad su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora te ga u znak prihvaćanja potpisale.

Ugovor o radu obvezno sadrži podatke sukladno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o radu.

Liječnički pregled prije zaposlenja kao uvjet za sklapanje ugovora o radu obvezan je za radnike u skladu s posebnim propisima.

Prilikom stupanja na rad Poslodavac je obvezan radnika upoznati s:

- odredbama ovog ugovora,

- mjerama zaštite na radu i drugim aktima kojima su uređena prava i obveze radnika.

UGOVOR O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA

Članak 9.

Poslodavac i radnik mogu sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor Poslodavca u skladu s odredbama Zakona o radu.

OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVA

Članak 10.

Ugovorom o radu može se ugovoriti daje radnik dužan obavljati i druge poslove po nalogu nadležnog rukovoditelja kada potreba posla to zahtijeva, u iznimnim situacijama, ali ne duže od jednog mjeseca.

Radnik može raditi i duže od mjesec dana, ako je suglasan, ali najdulje 6 mjeseci. Prilikom obavljanja drugih poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka, radnik ima pravo na plaću temeljem ugovora o radu, a ako obavlja poslove koji su bolje plaćeni ima za to vrijeme pravo na povoljniju plaću.

PRIVREMENI PREMJEŠTAJ U DRUGO MJESTO RADA

Članak 11.

Temeljem pisanog naloga, radnika se može privremeno, premjestiti u drugo mjesto rada, izuzev u gradu Zagrebu, ako putovanje i vrijeme provedeno na poslu zajedno ne prelaze 10 sati ako mu je Poslodavac osigurao prijevoz ili podmirenje troškova javnog prijevoza.

Poslodavac ne može bez pristanka radnika premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 kilometara radnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do 7 godina starosti, invalida, roditelja ili staratelja djeteta sa težim smetnjama u psihofizičkom razvoju, samohranog roditelja ili staratelja, člana Radničkog vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i sindikalnog povjerenika.

Djetetom sa težim smetnjama u razvoju smatra se dijete sa težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti, kojemu je rješenjem nadležnog tijela utvrđena teža smetnja u razvoju prema posebnim zakonskim propisima.

Raspored radnog vremena potrebno je donijeti u pisanom obliku i omogućiti radnicima uvid putem oglasne ploče tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 13.

Ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti dulje od dvanaest mjeseci u jednom razdoblju traje dulje, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti dulje od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti dulje od četrdeset osam sati tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena može trajati dulje od 48 sati tjedno, ali ne dulje od šezdeset sati tjedno te ukoliko prethodno radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o'- dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Poslodavac je dužan na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku. Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najdulje šest mjeseci.

Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.

Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva poslodavca može raditi u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu, samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Članak 14.

Preraspodjela radnog vremena može se za pojedine organizacijske jedinice urediti različito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom dijelu obavlja. Poslodavacje obvezan Radničkom vijeću dostaviti plan rada u preraspodijeljenom radnom vremenu koji će sadržavati popis organizacijskih jedinica koje su obuhvaćene preraspodjelom, okvirni broj radnika koji će raditi u preraspodjeli, točno vrijeme kada će radnici raditi dulje, a kada kraće od redovnog radnog vremena kao i ukupno trajanje preraspodjele.

Prekovremeni rad ne smije se odrediti:

- maloljetnom radniku,

- roditelju ili staratelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.

Za prekovremeni rad trudnice, roditelja s djetetom do 3 godine starosti i samohranog roditelja ili staratelja s djetetom do šest godina starosti te radnika koji radi u nepunom radnom vremenu potrebna je njihova pismena suglasnost, osim u slučaju više sile.

Izjava o pristanku na prekovremeni rad dostavlja se neposrednom rukovoditelju.

USKLAĐIVANJE PROFESIONALNOG I OBITELJSKOG ŽIVOTA

Članak 16.

Poslodavac će nastojati uskladiti profesionalni i obiteljski život radnika uzimajući u obzir potrebe procesa rada, odnosno uskladiti radno vrijeme radnika s njegovim potrebama kada to ne remeti normalan proces rada.

RAD NEDJELJOM, BLAGDANOM I NERADNIM DANIMA

Članak 17.

Poslodavac će nastojati organizirati posao na način da nedjeljom i u dane koji su Zakonom određeni kao blagdani i neradni dani, ne rade:

- samohrani roditelji teško i trajno bolesnog ili invalidnog/hendikepiranog djeteta, odnosno punoljetnog djeteta koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad,

- roditelj teško i trajno bolesnog ili invalidnog/hendikepiranog djeteta, odnosno punoljetnog djeteta koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad, koji radi polovicu radnog vremena.

Poslodavac, će tamo gdje god je to moguće, organizirati posao na način da roditelji koji rade pola radnog vremena, sukladno posebnim propisima, rade u tjednu od ponedjeljka do petka.

NOĆNI RAD

Članak 18.

Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik radi noću uzastopce najduže jedan tjedan.

Rad radnika noću utvrđuje se u trajanju od 22 sata do 06 sati drugog dana.

ODMORI I DOPUSTI

Članak 19.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) tijekom radnog dana u trajanju od 30 minuta.

Ovaj odmor ne može biti određen na početku niti na završetku radnog vremena. Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovog članka, moguće je sporazumom sklopljenim između Poslodavca i Radničkog vijeća ili ugovorom o radu urediti vrijeme i način korištenja odmora (stanke) i na drugačiji način od propisanog ovim Kolektivnim ugovorom.

Vrijeme odmora/stanke iz ovog članka smatra se kao vrijeme provedeno na radu.

Radnik koji radi nepuno ili skraćeno radno vrijeme te duže od redovnog radnog vremena, ima pravo na stanku razmjerno vremenu provedenom na radu u dogovoru s nadređenim rukovoditeljem.

Članak 20.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimno punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, pod uvjetom da se tom radniku osigura zamjenski dnevni odmor u trajanju jednakom propuštenim satima odmora iz stavka 1. ovog članka prije početka slijedećeg razdoblja rada.

Članak 21.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja i dnevni odmor.

Ako radnik radi u nedjelju, a ne može mu se osigurati da tjedni odmor koristi u danu koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi, mora mu se osigurati korištenje dana zamjenskog tjednog odmora u razdoblju od dva tjedna.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata uz koji se ne pribraja dnevni odmor.

Radnik ima pravo izostati s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) tijekom kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

-smrti supružnika, djece, roditelja i drugih članova uže obitelji: srodnika po krvi u pravoj liniji srodstva i njihovih supružnika, braće i sestara, pastorčadi i posvojenika, djece povjerene na čuvanje i odgoj, ili djece na skrbi izvan vlastite obitelji, očuha, maćehe, posvojitelja, djeteta bez roditelja koje radnik uzdržava, osobe koju je prema posebnim propisima radnik dužan uzdržavati te osobe s kojom radnik živi s radnikom u izvanbračnoj zajednici ili u životnom partnerstvu -- 4 dana,

-smrti ujaka, stričeva, teta i njihovih supružnika, punca i punice te svekra i svekrve (članova šire obitelji) -- 2 dana,

-selidbe u istom mjestu -- 2 dana,

-selidba u drugo mjesto -- 3 dana,

-prvi dan 1.razreda osnovne škole djeteta -- 1 dan,

-elementarne nepogode na objektima za stanovanje radnika -- 5 dana,

-obavljanje specijalističkih ili sistematskih pregleda prema polici koju sklapa poslodavac -- 1 dan.

Radnik ima pravo na po Jedan dan plaćenog dopusta za svako dobrovoljno

davanje krvi neposredno nakon svakog davanja krvi, ali moguće je u dogovoru s Poslodavcem dogovoriti i drugi slobodan dan, ukoliko je to potrebno zbog organizacije i prirode posla kojeg radnik obavlja.

Radnik je dužan dostaviti u ljudske potencijale odgovarajuću ispravu kojom dokazuje nastanak okolnosti zbog kojih ima pravo na plaćeni dopust iz ovog članka (izvod iz odgovarajuće matične knjige, preslika potvrde o promjeni prebivališta ili boravišta, i si.).

Radnik može u tijeku godine koristiti maksimalno 7 radnih dana plaćenog dopusta temeljem gore navedenih okolnosti, osim ako se radi o smrtnim slučajevima navedenim u alineji 3. i 4.ovog članka, te ako se radi o rođenju djeteta.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na (obrazovanje, školovanje, osposobljavanje ili usavršavanje) i Poslodavca će se urediti posebnim ugovorom ili općim aktom Poslodavca.

Radnik za vrijeme osposobljavanja, obrazovanja, školovanja ii) usavršavanja na koje je upućen od Poslodavca ima pravo na:

-naknadu troškova školarine, tečaja ili stručnog ispita,

-naknadu putnih troškova i dnevnica za službena putovanja ako se obrazovanje, osposobljavanje, školovanje ili usavršavanje odvija izvan sjedišta Poslodavca i njegovih organizacijskih jedinica.

Radniku za vrijeme stručnog ili općeg osposobljavanja, školovanja ili usavršavanja na koje je upućen od Poslodavca može se odobriti plaćeni dopust za pripremu i polaganje ispita u trajanju do 3 dana po semestru, a maksimalno 7 dana u kalendarskoj godini.

Odredbe ovog članka ne odnose se na edukacije koje organizira i obavlja Poslodavac za potrebe izvršavanja radnih zadataka koje će se regulirati posebnom odlukom. 

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi ga od štetnih utjecaja ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Godišnji odmor duži od četiri tjedna utvrđuje se prema slijedećim kriterijima:

-radnik sa stažem do 10 godina

-radnik sa stažem od 10 do 20 godina

-radnik sa stažem od 20 do 30 godina

-radnik sa stažem preko 30 godina

-radnik koji radi u preraspodjeli

Maksimalno trajanje godišnjeg odmora po osnovici i stažu iznosi 30 radnih dana, a isto ograničenje o maksimalnom trajanju godišnjeg odmora se ne primjenjuje kod korištenja 1 dana godišnjeg odmora koji radnik ostvari po osnovi rada u preraspodjeli.

Ukoliko Poslodavac smatra da pojedinom radniku po osnovi navedenih kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora pripada pravo na dodatni broj radnih dana godišnjeg odmora, može prema procjeni (uzimajući u obzir uvjete rada, učinkovitost i kvalitetu rada, složenost poslova, rad u smjenama i socijalne uvjete) dodijeliti još do 7 radnih dana.

Pri određivanju korištenja godišnjeg odmora, Poslodavac će nastojati uzeti u obzir potrebe organizacije rada i potrebe radnika.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obavezu da o tome izvijesti Poslodavca najmanje tri dana ranije.

Članak 25.

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani, neradni dani određeni zakonom i privremena nesposobnost za rad.

Poslodavac će vrijeme korištenja godišnjih odmora za sve radnike utvrditi rasporedom korištenja godišnjih odmora koji donosi do 15. lipnja uz savjetovanje s Radničkim vijećem.

Članak 26.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se zbrajanjem dana, a prema kriterijima i mjerilima iz ovog ugovora.

Obavijest o godišnjem odmoru uručuje se radniku 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora, a sadrži trajanje godišnjeg odmora i razdoblje njegova korištenja.

NEPLAĆENI DOPUST

Članak 27.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust za važne osobne potrebe.

Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog bdnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.

RADNI STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA

Članak 28.

Neprekidnim stažem kod Poslodavca smatra se i staž ostvaren kod drugog Poslodavca koji je statusnim promjenama ili pravnim poslovima prenio ugovore o radu na Poslodavca, kao i staž ostvaren radnim odnosom bez prekida u članicama Fortenova grupe.

Prekid između dva radna odnosa kod istog poslodavca, ili poslodavca, kod kojih se staž priznaje u kontinuitetu, iz. st.1., a koji traje do 8 dana, ne smatra se prekidom kontinuiteta radnog odnosa.

Godine neprekidnog staža smatraju se kao godine staža ostvarene kod Poslodavca prilikom ostvarivanja prava na:

-jubilarnu nagradu,

-otpremninu u slučajevima kad radnik ima pravo na otpremninu,

-otkazni rok.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Članak 29.

Ugovor o radu prestaje na način utvrđen Zakonom o radu.

OTKAZNI ROKOVI KOD REDOVITOG OTKAZA UGOVORA O RADU

Članak 30.

Otkazni rokovi u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu od strane Poslodavca određuju se u skladu sa Zakonom o radu.

U slučaju otkaza ugovora o radu na zahtjev radnika otkazni rok iznosi do mjesec dana.

Ukoliko radnik koji je otkazao ugovor o radu napusti samovoljno prije otkaznog roka posao, odgovara Poslodavcu za nastalu štetu zbog takvog postupka.

U vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja zaposlenja do 4 sata tjedno.

Poslodavac je dužan radnika osigurati za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, temeljem utvrđenih prava i obveza iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Članak 34.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu, a ona obuhvaća (mjere i sredstva za stvaranje sigurnih uvjeta za rad radnika.

Poslodavac je dužan uzimajući u obzir znanstvene spoznaje i suvremena dostignuća, osigurati rad na način na koji se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika te poduzeti mjere i utvrditi normative kojima se osigurava psiho-fizičko zdravlje i osobna sigurnost, a naročito:

-utvrditi mjere ZNR posebnim općim aktom Poslodavca i to na način da se na minimum svedu mogućnosti povreda, profesionalnih oboljenja i zdravstvenih tegoba,

-radnicima koji rade na i pri temperaturi nižoj od 15°C, odnosno višoj od 35°C osigurati primjerena zaštitna sredstva ako bi zbog prekida rada u tim uvjetima nastupile štetne posljedice za Poslodavca,

-izvješćivati povjerenika ZNR i Radničko vijeće o svim povredama na radu, nesrećama, profesionalnim bolestima i si.,

-radnicima koji rade na poslovima štetnim za zdravlje moraju se osigurati zaštitna sredstva, ograničiti radno vrijeme na tim poslovima uz zaštitnu prehranu i napitke tijekom rada,

-obvezno provoditi prethodne i periodične zdravstvene preglede,

-radnicima omogućiti poduku o ZNR, a posebice u području zaštite zdravlja,

-radnicima osigurati zaštitna sredstva sukladno uputama nadležnih tijela za zaštitu od zaraznih bolesti.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.

Članak 35.

Pravilnikom o radu utvrditi će se otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom pravila i mjera zaštite na radu i povećanje osnovne plaće na temelju tih uvjeta, a prema slijedećim kriterijima:

-utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi),

-opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma),

-rad u smjenama, rad uz obavezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova,

-povećan rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnološkim akcidentima,

-rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.

Pod otežanim uvjetima rada iz st.1. ovog članka podrazumijeva se svako odstupanje od propisanih vrijednosti uvjeta radne okoline odnosno rad na siguran način, a za koje je Poslodavac dužan izraditi analizu opasnosti pri radu u skladu s tehnološkim procesom, te pribaviti odgovarajuću dokumentaciju o uvjetima radne okoline.

Članak 36.

Radnik ima pravo odbiti raditi ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje, jer nisu poduzete mjere zaštite na radu.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka nadležno tijelo Poslodavca mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje radnika, a radnika se može za to vrijeme premjestiti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja, pri tome radnik zadržava svoju plaću. Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, moraju se osigurati uvjeti za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena. Poslodavac je dužan radnicima osigurati potrebnu zaštitnu odjeću i obuću.

Članak 37.

Radnik je obvezan:

-raditi s dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

-na radnom mjestu znati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,

-održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

-upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima, kao i na izvanredne pojave pri radu, postupke drugih osoba koji mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,

-ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za raci na siguran način,

-podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,

-pristupiti zdravstvenim psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen. Poslodavac je dužan sklopiti ugovor s liječnikom medicine rada radi zaštite zdravlja radnika i provedbe mjera prevencije.

Poslodavac će, ako to dopuštaju financijske prilike u cilju preventivne zaštite zdravlja radnika, organizirati sistematske preglede za ciljanp grupe radnika na teret troškova poslovanja.i

Ukoliko se radnik ne pridržava odredaba ovog članka ili odbija pristupiti kontrolnim pregledima i provjerama koje Poslodavac obavlja zbog zaštite radnika sukladno ovom članku, Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu radniku zbog skrivljenog ponašanja.

Radniku koji je na radnom mjestu pod utjecajem alkohola ili bilo kojeg drugog opojnog sredstva Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja.

Trudnice ne smiju obavljati poslove:

-za koje se traže posebni uvjeti, tjelesno i psihofizičko stanje,

-koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice i na trudnoću.

Naporni i za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

-poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku te izazivaju duži pritisak na tijelo,

-poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima,

-poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,

-poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete,

-poslovi koji se obavljaju pretežito u nefiziološkom i prisilnom položaju tijela.

POVJERENIK RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Članak 39.

Radi praćenja i provođenja propisa i mjera zaštite na radu kod Poslodavca se bira povjerenik za zaštitu na radu.

Ukupan broj povjerenika za zaštitu na radu kod Poslodavca utvrđuje se sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Povjerenik radnika za zaštitu na radu djeluje na način utvrđen Zakonom o zaštiti na radu i ovim ugovorom. Ako je izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju koordinatora.

Članak 40.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati potrebne obavijesti i omogućiti uvid u propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu te ga ne smije tijekom obnašanja dužnosti bez pristanka Sindikata rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom Poslodavcu, otkazati ugovor o radu, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj, ukoliko povjerenik postupa sukladno svojim ovlastima.

Članak 41.

U odnosu na provođenje mjere zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima pravo:

-biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika,

-primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,

-biti nazočan kod inspekcijskih pregleda,

-pozvati inspektora rada kada ocjeni da su ugroženi životi i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti temeljem pisane obavijesti povjerenika,

-obrazovati se za obavljanje poslova povjerenika, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije značajne za rad,

-svojim djelovanjem poticati ostale radnike za rad na siguran način,

-ostale aktivnosti propisane Zakonom o zaštiti na radu,

-djelovati u interesu radnika u radnoj sredini iz područja zaštite na radu,

-sudjelovati u planiranju unapređenja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih tvari u radni i proizvodni proces te poticati Poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu zaštite na radu,

-obavještavati radnike o mjerama koje Poslodavac poduzima u cilju osiguranja njihove zaštite na radu i zdravstvene zaštite,

-podnositi prijedloge vezane uz donošenju odluka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

-zahtijevati od Poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u cilju smanjenja i otklanjanja izvora opasnosti

-podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu bko smatra da su prethodno poduzete mjere i osigurana sredstva nedostatna ili neodgovarajuća za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Članak 42.

Povjerenik radnika za ZNR djeluje sukladno Zakonu o zaštiti na radu i ovom Ugovoru.

Povjerenik poslove povjerenika za zaštitu na radu obavlja za vrijeme svog radnog vremena uz naknadu plaće kao da je radio sukladno heroju sati iz Zakona o zaštiti na radu.

Povjerenici za zaštitu na radu ne mogu prenositi sate na drugog povjerenika. Poslodavac će osigurati osposobljavanje povjerenika ZNR i snositi troškove osposobljavanja koji su nužni za poslovanje Poslodavca.

Izostanak s posla radi osposobljavanja za zaštitu na radu može iznositi najviše pet dana godišnje.

Podaci o radniku koji se u Društvu prikupljaju radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom su: navedeni u Evidenciji aktivnosti obrade koju je poslodavac dužan ustrojiti sukladno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka, te drugim pozitivnim propisima RH (Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima).

Ovisno o radnom mjestu određenog radnika, osobni podatci o radniku i njemu bliskim osobama koje Društvo obrađuje u radno-pravnom kontekstu su sljedeći: ime i prezime radnika, ime i prezime oca i majke, spol, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB), broj studentske iskaznice, ID kadrovski broj radnika, fotografija na osobnom identifikacijskom dokumentu, rodni list, država, mjesto i općina rođenja, prebivalište i adresa stanovanja, broj i mjesto izdavanja osobnog identifikacijskog dokumenta, državljanstvo, bračno stanje, ime, prezime, godina rođenja, srodstvo članova obitelji, životnog partnerstva (za osigurane članove obitelji, (životnog partnerstva), datum stjecanja svojstva osiguranika, adresa), podaci o uzdržavanim članovima obitelji, potvrda o školovanju za djecu radnika koji su primatelji stipendije, najviša završena škola, stručna sprema, zvanje, znanje stranih jezika, položeni ispiti, posebna znanja i vještine, broj vozačke dozvole, broj registracije motornog vozila, naziv tečajeva i seminara koje je radnik pohađao, vrsta radnog odnosa, radno mjesto, organizacijska jedinica, radno vrijeme, mjesto rada, datum početka rada, ugovorena plaća, broj tekućeg i drugih računa i naziv banke, IP adresa, podatak o lokaciji prikupljen putem GPS uređaja, osobni podatci prikupljeni videonadzorom mjesta rada (lice, oblik tijela), mrežni podaci o korisnicima, podaci koji otkrivaju aktivnosti logiranja, jedinstveni broj dodijeljen svakom mobitelu te jedinstveni broj za svakog pretplatnika na GSM mobilnim mrežama, arhiva podataka o pozivima, popis poziva, broj zdravstvenog osiguranja, podaci o sanitarnim iskaznicama i tečaju zdravstvenog odgoja ( tečaj higijenskog minimuma) , datum prestanka rada, članstvo u sindikatu, posebni statusi radnika (član radničkog vijeća, sindikalni povjerenik, povjerenik zaštite na radu, status hrvatskog branitelja, roditelj djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju i si.), vrsta invalidnosti, postotak tjelesnog oštećenja i dijagnozi bolesti, ocjena radnog učinka, podaci o kršenju radne obveze, posebna ovlaštenja, vrsta osiguranja, zdravstveni status, broj telefona (osobni i službeni), adresa elektroničke pošte, koeficijent osobnog poreznog odbitka, kao i ostale osobne podatke koje će Poslodavac moguće biti dužan obrađivati sukladno primjenjivim zakonskim i/ili podzakonskim propisima.

Osobni podatci radnika prikupljeni videonadzorom i GPS praćenjem lokacije se obrađuju radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom te radi zaštite imovine poslodavca.

Radnik je dužan na zahtjev poslodavca dojaviti sve promjene dostaviti osobne podatke koji se prikupljaju radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom službi ljudskih potencijala u roku od 15 dana, a u istom roku

radnik je dužan obavijestiti poslodavca o nastalim promjenama od nastanaka promjene.

Članak 44.

Osobne podatke o radniku prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama Poslodavac ili osoba koju je za to posebno opunomoćio.

Članak 45.

Svaki radnik dužan je u najkraćem mogućem roku dostaviti Poslodavcu sve informacije i isprave potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za obračun plaće (primjerice: doznake za bolovanje, poreznu karticu, potvrdu o školovanju djeteta i dr.).

Radnik koji ne dostavi potrebne osobne podatke ili isprive potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, sam snosi štetne posljedice toga propusta.

Članak 46.

Ovim Kolektivnim ugovorom jamči se zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, jodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Diskriminacijom u smislu ovoga Kolektivnog ugovora smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama. Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz stavka 1. ovoga članka kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz stavka 1. ovoga članka koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Svi zaposleni su dužni poštivati opća pravila poslovne komunikacije i profesionalnosti.

Navedena osoba će povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva saslušati radnika koji traži zaštitu po potrebi svjedoke i osobu protiv koje je prijava podnesena te prikupiti isprave i druge eventualne dokaze.

Temeljem svih prikupljenih dokaza i pismenog izvješća osobe iz stavka 3. ovog članka, odluku o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika donosi komisija u sastavu:

-osoba ovlaštene za primanje pritužbi i prikupljanje dokaza povodom zahtjeva za zaštitu dostojanstva, izravne ili neizravne diskriminacije,

-predstavnik Poslodavca,

-član regionalnog Radničkog vijeća kojeg predloži predsjednik regionalnog Radničkog vijeća za konkretan slučaj.

Temeljem odluke komisije o tome da li je bilo povrede dostojanstva radnika, osoba zadužena za primanje pritužbi, dužna je poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja daljnjeg uznemiravanja i predlaže poslodavcu poduzimanje određenih mjera.

Mjere za zaštitu dostojanstva radnika, ovisno o težini povrede su:

-usmeno upozorenje počinitelju,

-pisano upozorenje počinitelju,

-otkaz ugovora o radu počinitelju zbog skrivljenog ponašanja,

-druge odgovarajuće mjere kojima se može zaštiti dostojanstvo povrijeđenog radnika.

Članak 49.

Poslodavac je dužan Radničkom vijeću osigurati informacije o odlukama koje su od značaja za ekonomski i socijalni status radnika sukladno Zakonu o radu i ovom Kolektivnom ugovoru.

Članak 50.

Poslodavac će sindikalnom povjereniku omogućiti uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje. Evidenciju o prisutnosti na radu može zatražiti uz pristanak radnika za koga se podatak traži.

Članak 51.

Kada se tijekom radnoga vijeka radniku smanji njegova radn| sposobnost, što treba biti utvrđeno pravomoćnim rješenjem HZMO ili drugog ovlaštenog tijela u skladu sa posebnim propisima, Poslodavac je dužan voditi računa da radniku osigura jedno od prava:

-povoljniju normu,

-rad s umanjenim fondom sati,

-rad na jednostavnijim poslovima,

-drugo odgovarajuće pravo koje odgovara konkretnim prilikama.

Poslodavac može radniku kojemu do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, ako je raspoređen na druge poslove, isplaćivati najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojemu su nastale spomenute okolnosti, a do odlaska u mirovinu.

Članak 52.

Invalid rada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti po ocjeni ovlaštene osobe ili nadležnog tijela, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije zadržava plaću svog prethodnog radnog mjesta i nakon raspoređivanja na drugo radno mjesto, ukoliko je to za njega povoljnije.

Članak 54.

U slučaju upita radnika, ili sindikalnog ovlaštenika, po pisanoj punomoći, vezano uz obračun plaće i drugog primitka, poslodavac je dužan odgovoriti.

Članak 55.

Rok za isplatu plaće je najkasnije petnaestog dana nakon isteka mjeseca za koji se plaća isplaćuje.

Članak 56.

Radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio za vrijeme kada ne radi zbog:

-godišnjeg odmora,

-plaćenog dopusta,

-državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

-obnašanja dužnosti člana Radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu,

-za vrijeme izobrazbe, prekvalifikacije, stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,

-za vrijeme kad ne radi zbog zastoja u poslu (nedostatak sirovina, pogonske energije, zastoja u transportu, loših vremenskih prilika, kvara strojeva i uređaja),

-prekida rada jer nisu poduzete mjere zaštite na radu,

-traženja novog zaposlenja u otkaznom roku.

Naknada plaće iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se radniku kad i plaća.

Naknada plaće za vrijeme koje je radnik proveo na vojnoj vježbi, izostanka zbog sudjelovanja u obrani zemlje, civilnoj zaštiti i slično, isplaćuje se u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Članak 57.

Radnik koji je uslijed bolesti, liječenja ili oporavka privremeno nesposoban za rad, za vrijeme bolovanja koje se obračunava na teret Poslodavca, ima pravo na naknadu u iznosu od 80% plaće koju je ostvario u prethodnom mjesecu.

U slučaju da je privremena nesposobnost za rad radnika uzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, radniku pripada naknada u iznosu 100% plaće koju bi ostvario da je radio.

Članak 58.

Poslodavac se obvezuje radniku na plaći i naknadi plaće ustegnuti članarinu Sindikata po obavijesti Sindikata i istu uplatiti na dostavljeni žiro račun.

Poslodavac će radniku na plaći i naknadi plaće ustegnuti obveze po kasi uzajamne pomoći i rate sindikalnih kredita, koje je Sindikat1 sklopio za svoje članove.

DNEVNICA ZA SLUŽBENI PUT

Članak 60.

Radnik koji je po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji ili u inozemstvu, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putu i naknadu troškova noćenja.

Kada je radnik po nalogu Poslodavca upućen na službeni put u zemlji, ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, naknadu za iznos hotelskog računa za noćenje i dnevnicu. U slučaju da službeni put traje do 8 sati, radnik nema pravo na dnevnicu nego se to radno vrijeme računa kao redovno.

U slučaju da radnik provede na službenom putu od 8-12 sati pripada mu iznos od 50% dnevnice, a više od 12 sati puni iznos dnevnice.

Puna dnevnica za službeni put u zemlji određuje se u visini neoporezivih 170,00 kn. U slučaju promjene neoporezivog iznosa na niže, dogovara se dnevnica u iznosu najvišeg neoporezivog iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Može se dogovoriti i iznos do maksimalno neoporezivog iznosa, prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Iz dnevnice se podmiruju izdaci za prehranu i piće.

Dnevnica za službeni put u inozemstvo isplaćuje se pod uvjetima i u visini propisanoj Pravilnikom o porezu na dohodak.

Članak 61.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu pravo na naknadu putnih troškova.

Putni troškovi vlaka i autobusa nadoknađuju se na temelju priložene putne karte ili dokaza o cijeni.

Za korištenje prijevoza avionom ili brodom potrebno je prethodno odobrenje Poslodavca.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe utvrđuje se u iznosu 2,00 kune po prijeđenom kilometru ukoliko je Poslodavac prethodno odobrio korištenje privatnog automobila u službene svrhe.

NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Članak 62.

Radnik, kojem je odlukom nadležnog tijela Poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji ima pravo na naknadu za odvojeni život.

Puni iznos naknade iz st. 1. ovog članka mjesečno se utvrđuje posebnom Odlukom poslodavca nakon savjetovanja s Radničkim vijećem, ali isti ne može iznositi manje od 1.600,00 kn.

Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, naknada iz st. I.ovog članka umanjit će se 30%.

Ako je radniku osiguran smještaj i prehrana, naknada iz st. 1. ovog članka umanjit će se 60%.

POTPORA / SOLIDARNA POMOĆ

Članak 63.

Radnik ili član njegove obitelji ima pravo na pomoć u visini jedrite do tri prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu RH u prethodnom mjesecu u sljedećim slučajevima:

-smrti radnika - tri prosječne mjesečne plaće,

-smrt člana uže obitelji, supružnika, djece, usvojene djece, djece na skrbi - dvije prosječne mjesečne plaće,

-smrti roditelja - jedna prosječna mjesečna plaća,

-neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana - 2.500,00 kn godišnje,

-oštećenja stambenog prostora u prebivalištu radnika u (slučaju požara ili elementarne nepogode 2.500,00 kn, uz dostavu dokumentacije kojom radnik dokazuje nastanak požara ili elementarne nepogode,

-potpora za novorođenče jednom roditelju, u iznosu od 3.326,00 kn prema kriterijima i dokumentacijom utvrđenom Odlukom Poslodavca,

-djeci smrtno stradalih radnika na radnom mjestu Poslodavac će isplaćivati novčanu pomoć mjesečno u iznosu od 1.500,00 kn do završetka srednjoškolskog obrazovanja. U slučaju ponavljanja godine dijete gubi pravo na pomoć za tu godinu,

-radnicima koji pretrpe ozljedu na radu u slučaju razbojstva, provale, krađe za vrijeme obavljanja posla ili prenošenja dnevnog utrška Poslodavac će isplatiti jednokratnu solidarnu pomoć u visini 2.500,00 kn.

JUBILARNA NAGRADA

Članak 64.

Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu u novčanom iznosu.

Radniku pripada pravo na jubilarnu nagradu za određeni broj godina provedenih kod Poslodavca navršenih do kraja kalendarske godine u kojoj se isplaćuje nagrada.

Pravo na nagradu iz stavka 1. ovog članka stječe se nakon 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada.

Nagrada se utvrđuje u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak važećim na dan isplate jubilarne nagrade.

Isplata jubilarne nagrade vrši u mjesecu, koji slijedi mjesecu u kojem je radnik stekao pravo na jubilarnu nagradu.

OSIGURANJE RADNIKA OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA

Članak 65.

Poslodavac je obvezan dodatno kolektivno osigurati radnike od posljedica ozljeda na radu, nesretnog slučaja, s uključenjem osiguranja od prirodne smrti i teško bolesnih stanja, smrtnog slučaja uzrokovanog nesrećom i bolešću, trajnog invaliditeta prema općim uvjetima police osiguranja.

-stalni dodatak,

-dodaci na plaću,

-poklon djeci radnika,

-otpremnina za odlazak u mirovinu,

-ostale isplate radnicima - neoporezivi iznosi dodatka, nagrade,

Pravo na prigodne nagrade i ostale isplate imaju radnici koji su kod Poslodavca radili najmanje 3 mjeseca prije isplate prigodne nagrade i rade na dan isplate.

ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU

Članak 67.

Svaki je radnik obvezan poslove preuzete ugovorom obavljati savjesno i stručno prema uputama Poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba u skladu s opisom poslova, naravi i vrstom radnog mjesta.

Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za svoj dio štete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i nadoknađuju štetu u jednakim dijelovima.

Pored obveze naknade štete, radniku se zbog skrivljenog ponašanja odn. kršenja radnih obveza može izreći i mjera pisanog upozorenja na kršenje radnih obveza. Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno.'

Poslodavac može izvanredno ili redovno otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika zavisno od težine povrede i stava Poslodavca da nastavak radnog odnosa nije moguć uz uvažavanje svih osobito važnih činjenica i okolnosti i interesa obiju ugovornih strana (radnika i Poslodavca).

ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 68.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako Poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz st. 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Pisano upozorenje o kršenju prava iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom brišu se iz evidencije protekom roka od tri godine od dana donošenja.

Članak 69.

Službena mjesta za objavu i oglašavanje pravilnika, drugih akata i dokumenata Poslodavca su oglasne ploče u Društvu. Svi akti (odluke, pozivi, obavještenja i si.) u svezi s ostvarivanjem prava i obveza radnika iz radnog odnosa dostavljaju se radnicima neposrednim uručivanjem na radnom mjestu, uz naznaku datuma i potpisa radnika. Ako radnik odbije primitak odluke ili drugog akta Poslodavca, Poslodavac će mu isti dostaviti preporučenom pošiljkom na adresu koju je radnik prijavio Poslodavcu.

Ako radnik nije na poslu ili je otežano da mu se akt neposredno uruči na radnom mjestu, dostava će se izvršiti preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom na adresu stanovanja prijavljenu Poslodavcu.

Dostava se smatra izvršenom ako je primitak pošiljke potvrdio radnik ili netko od punoljetnih članova njegova domaćinstva.

Ako radnik odbije primitak preporučene pošiljke te ako se pošiljka ne uspije uručiti u jednom pokušaju ili u slučaju da je adresa radnika nepoznata ili pogrešna, akt će se izvjesiti na oglasnoj ploči Poslodavca uz zabilješku dana oglašavanja. Protekom roka od 3 dana od dana oglašavanja na oglasnoj ploči, smatra se da je dostava izvršena.

Ako radnik ima punomoćnika o kojem je obavijestio Poslodavca, dostava se vrši osobi koja je temeljem pisane punomoći određena za punomoćnika.

Dostava akta može se izvršiti i putem javnog bilježnika.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA POTPISNIKA KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 70.

Odredbe o uvjetima za rad sindikata odnose se na sindikate koji imaju reprezentativnost za kolektivno pregovaranje.

Poslodavac se obvezuje da će osigurati nesmetan rad Sindikatu u skladu sa konvencijama Međunarodne organizacije rada i svih prava iz područja sindikalnog organiziranja i rada utvrđenih Zakonom o radu i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 71.

Aktivnost sindikalnog povjerenika u Društvu ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa zakonom, drugim propisima i Kolektivnim ugovorom. Sindikat odnosno sindikalni povjerenik ima pravo uvida u dokumente i akte koji su važni za kontrolu primjene Kolektivnog ugovora za članove Sindikata u Društvu.

Sindikalni povjerenik je obvezan čuvati kao poslovnu tajnu dokumente i akte Poslodavca koje je saznao u obavljanju funkcije sindikalnog povjerenika, a koji su utvrđeni kao poslovna tajna Poslodavca.

Članak 72.

Poslodavac će omogućiti potpuno i pravodobno zastupanje prava i interesa članova Sindikata.

Poslodavac će osigurati pristup podacima i informacijama vezanim za ostvarenje prava iz prethodnog stavka.

Članak 73.

Poslodavac odnosno ovlaštena osoba Poslodavca dužna je primiti i saslušati glavnog sindikalnog povjerenika STH kada on to zatraži ili po dogovoru, ali ne kasnije od 5 dana od zaprimljenog zahtjeva.

Sindikalni povjerenik je dužan Poslodavca obavijestiti o izostanku s posla najmanje tri dana unaprijed te predočiti poziv.

Članak 75.

Kada sindikalni povjerenik dio ili cijelo svoje radno vrijeme u Društvu posvećuje Sindikatu, tada se njegov radni odnos određuje pisanim sporazumom između Sindikata i Poslodavca.

Članak 76.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti doveden u nepovoljan položaj.

Sindikalnom povjereniku kod Poslodavca, za vrijeme obnašanja dužnosti i 6 mjeseci po isteku dužnosti ugovor o radu može se otkazati samo uz prethodnu suglasnost Sindikata.

Ukupan broj zaštićenih sindikalnih povjerenika ne može biti veći od broja

izabranih članova Radničkog vijeća utvrđenog Zakonom o radu ili posebnim sporazumom sklopljenim sa Poslodavcem.

Ukoliko sindikalni povjerenik krši obveze iz radnog odnosa, odaje trećim osobama službenu ili poslovnu tajnu koju je saznao obnašajući dužnost sindikalnog povjerenika može odgovarati za povredu radnih obveza.

Sindikati su dužni 15 dana od bilo kakve promjene dostaviti imena i prezimena sindikalnih povjerenika koji ostvaruju zaštitu utvrđenu Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i potpisanim sporazumom između Poslodavca i Sindikata.

Članak 77.

Poslodavac je dužan Sindikatu za njegov rad osigurati:

-odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikata bez naknade troškova,

-pravo na korištenje telefona, Interneta i fotokopirnog aparata,

-stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata,

-slobodu sindikalnog izvješćivanja,

-obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista uz suglasnost radnika, dostaviti sindikatu o ustegnutoj članarini poimence nakon svake isplate plaće.

Radničko vijeće štiti i promiče interese svih radnika kod Poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem i pregovorima sa Poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom.

Radničko vijeće broji zakonom propisan broj članova.

Radničko vijeće pazi na poštivanje ovog ugovora, zakona kao i drugih propisa donesenih u korist radnika.

Radničko vijeće pazi da li Poslodavac uredno i točno ispunjava svoje obveze glede naplate i uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.

Svaki član Radničkog vijeća dužan je čuvati poslovnu tajnu Poslodavca koju je saznao u obavljanju ovlaštenja danih mu ovim ugovorom i Zakonom o radu.

Članak 79.

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća donijeti odluku o:

-otkazu članu Radničkog vijeća,

-otkazu kandidatima za članove Radničkog vijeća koji nisu izabrani te članu izbornog odbora za razdoblje od tri mjeseca nakon utvrđenja izbornih rezultata,

-otkazu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,

-otkazu radniku starijem od šezdeset godina (muškarci) odnosno pedeset pet godina (žene),

-prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku,

-imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama Zakona o radu.i

Ukoliko član Radničkog vijeća krši obveze iz radnog odnosa, odaje trećim osobama službenu ili poslovnu tajnu koju je saznao obnašajući dužnost člana Radničkog vijeća može odgovarati za povredu radnih obveza.

Članak 80.

Poslodavac će Radničkom vijeću osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge potrebne uvjete za rad.

Poslodavac će članovima Radničkog vijeća omogućiti osposobljavanje za rad u Radničkom vijeću sukladno mogućnostima Poslodavca i potrebe posla.

Troškovi osposobljavanja iz stavka 2. ovog članka terete Poslodavca.

Na teret Poslodavca padaju i drugi troškovi koji prema ovom ugovoru, zakonu ili drugom propisu nastanu djelatnošću Radničkog vijeća.

Skupovi radnika koje u skladu sa zakonskim odredbama organizira Radničko vijeće će se održavati dva puta godišnje u podjednakim vremenskim razmacima.

ZAKLJUČIVANJE, IZMJENE I DOPUNE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 82.

Postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane, najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor.

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Kolektivni ugovor ili ukoliko se ovaj Kolektivni ugovor otkaže te se ne potpiše u otkaznom roku novi, ovaj Kolektivni ugovor vrijedi još 90 dana.

Nakon proteka roka od 90 dana više ne vrijede odredbe ovog Kolektivnog ugovora već će se primjenjivati odredbe Zakona o radu, Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine i Pravilnika o radu koji je u tom slučaju Poslodavac dužan donijeti savjetovanjem s Radničkim vijećem.

Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predložiti izmjene i/ili dopune ovog ugovora.

Ugovorna strana koja predlaže izmjene i/ili dopune dostavlja i prijedlog protokola za vođenje pregovora drugoj strani.

Članak 83.

Ugovorna strana koja želi izmjenu i/ili dopunu ugovora predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna se o prijedlogu izjasniti u roku 15 dana od primitka zahtjeva iz prethodnog stavka.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od 15 dana, strana predlagateljica može pokrenuti postupak mirenja.

Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se i na postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora.

MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 84.

Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, određuje se miritelj.

Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Smatra se da je među stranama došlo do spora ako se one ne sporazumiju o sklapanju, izmjeni ili obnovi ugovora.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku 5 dana od podnošenja zahtjeva.

Strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.

Članak 85.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku.

Prijedlog kojega prihvate strane ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 86.

Ako je mirenje neuspješno, strane spora mogu rješavanje kolektivnog radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Imenovanje arbitra, te druga pitanja arbitrarnog postupka uredit će se sporazumom strana.

TIJELO ZA TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 87.

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje njegove primjene.(

Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje trojicu.

OTKAZ KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 88.

Poslodavac može otkazati ovaj Kolektivni ugovor ako se Sindikat ne pridržava odredaba socijalnog mira iz ovoga ugovora ili ako dođe do bitnog poremećaja na tržištu i poslovanju Društva zbog čega više nije moguće ispunjavati ovaj ugovor. Sindikat može otkazati kolektivni ugovor, ako Poslodavac grubo krši odredbe Kolektivnog ugovora.

Otkazni rok iznosi 90 (devedeset) dana i počinje teći danom dostave pisanog otkaza drugoj strani.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 89.

Strane se obvezuju da će tromjesečno razmatrati izvješće tijela za tumačenje I primjenu ovog Ugovora i utvrditi postoje li sporne odredbe u primjeni ovog Ugovora i ocijeniti postoje li razlozi zbog kojih bi trebalo inicirati izmjene i dopune ovog ugovora.

Svaka strana ovlaštena je inicirati sastanak za razmatranje pitanja iz prethodnog stavka.

Članak 90.

Iroškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici svaki u svom dijelu.

Članak 91.

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno.

Članak 92.

Ovaj ugovor sklapa se na razdoblje 5 godina, a počinje se primjenjivati od 01.01.2021. godine.

Sklapanjem ovog ugovora prestaje vrijediti Kolektivni ugovor od 07.08.2012. g. koji se primjenjivao u društvu Konzum plus d.o.o. kao i sve kasnije izmjene i dopune istog.

Zasebno se sklapa Dodatak ovom kolektivnom ugovoru na razdoblje jedne godine.

Dodatkom iz prethodnog stavka određuju se novčani iznosi materijalnih prava radnika na koja upućuje ovaj Kolektivni ugovor.

Na sklapanje, izmjenu, dopunu, otkaz Dodatka kolektivnom ugovoru primjenjuju se odredbe Dodatka.

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj ugovor, a pokrenuti su novi pregovori, ovaj kolektivni ugovor će se primjenjivati do sklapanja novog.

Smatra se da je ovaj ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici potpisnika.

Kolektivni ugovor će se objaviti na oglasnim pločama Poslodavca.

Poslodavac se obvezuje ovaj Kolektivni ugovor tiskati kao brošuru.

Članak 93.

Ovaj ugovor sačinjen je u osam istovjetnih primjeraka. Svaka strana zadržava po tri, a dva se dostavljaju nadležnom ministarstvu.

U Zagrebu, 19.02.2021.